Francuska se u idućim mjesecima suočava s politički napetim donošenjem državnog proračuna. Stranke se pozicioniraju za predsjedničke izbore koji se održavaju sljedećeg proljeća, a investitori istodobno očekuju jasan signal da vlada može staviti javne financije pod kontrolu, piše Reuters.
Situacija je složena jer Francuska već ima jedan od najvećih proračunskih deficita u eurozoni, a vodeći kandidati u anketama, iz redova radikalne ljevice i krajnje desnice, predlažu programe koji bi dodatno opteretili državnu blagajnu. Povijest francuskih vlada ujedno pokazuje da često odustaju od reformi zbog prosvjeda i političkog otpora.
Politička napetost osjetit će se već u narednim tjednima, i prije službenog početka kampanje za izbore zakazane za 18. travnja i 2. svibnja. Vlada premijera Sebastiena Lecornua mora provesti proračun za 2027. kroz parlament u kojem nema jasnu većinu. Upravo je neuspjeh u donošenju proračuna doveo do smjene dvojice Lecornuovih prethodnika nakon izbora 2024. godine.
Investitori s kojima je Reuters razgovarao pripremaju se za višemjesečnu nestabilnost i procjenjuju da će se proračunska kriza i predsjednička utrka međusobno pojačavati, što će dodatno opteretiti tržišta.
Francuski politički rizici poklapaju se s nepovoljnim globalnim trendovima, jer su troškovi zaduživanja porasli diljem svijeta zbog zabrinutosti oko rasta javnih dugova. Približavanjem izbora raste i sumnja u sposobnost Francuske da ograniči svoj deficit, i to u trenutku kad se država priprema za refinanciranje stotina milijardi eura duga nastalog tijekom pandemije.
Premijer Lecornu pozvao je zastupnike da izglasaju proračun za 2027. prije izbora. Poručio im je da ne bi trebali "proračunsku neizvjesnost dodavati svim ostalima" i naglasio je da financijska tržišta pozorno prate i predsjedničku kampanju.
Vlada je najavila velike mjere štednje u prijedlogu proračuna koji će predstaviti početkom listopada. Ministar financija Roland Lescure kao jednu od mogućnosti naveo je zamrzavanje dijela mirovinskih troškova sljedeće godine, no drugi detalji plana ušteda još nisu poznati.
Pritisak na državne obveznice
Tržišta su već reagirala. Investitori su tijekom ljeta u cijenu francuskog duga uračunali rizik političke nestabilnosti pred izbore. Situaciju dodatno komplicira rast prinosa na američke državne obveznice, što se u pravilu odražava na sva velika svjetska tržišta.
Razlika u prinosu koji investitori traže za francuske u odnosu na sigurnije njemačke desetogodišnje obveznice raste već tri mjeseca i dosegla je 88 baznih bodova, najviše od kraja 2024. godine. "Ne bih se iznenadio da razlika dosegne 100 baznih bodova, a i nakon toga postoji prostor za daljnji rast", izjavio je Kevin Thozet iz francuske tvrtke za upravljanje imovinom Carmignac.
Zbog sumnje u spremnost francuskih političara da smanje deficit, prinosi na francuske obveznice sada su veći od prinosa na talijanske, iako Italija ima veći javni dug. Uskoro se očekuju i nove procjene kreditnih agencija. Prvi je na redu Fitch, koji je prije godinu dana snizio rejting Francuske na A+, najnižu ocjenu u povijesti za tu zemlju.
Čak i ako uspije smanjiti deficit, vlada će se u sljedećih pet godina morati zaduživati po višim kamatama kako bi refinancirala stotine milijardi eura duga izdanog tijekom pandemije. Vlada već sada teško uspijeva ostvariti cilj smanjenja deficita za ovu godinu s 5.1 na 5.0 posto BDP-a, pa se ambiciozniji ciljevi za 2027. čine teško dostižnima.
"Vrlo sam pesimističan u pogledu sposobnosti sadašnjeg ili budućeg predsjednika da provede strukturne reforme potrebne za smanjenje fiskalnog deficita", komentirao je Christopher Dembik, investicijski savjetnik u švicarskoj banci Pictet.
Izborna neizvjesnost
Prema anketi agencije Harris Toluna, ovisno o konačnim kandidatima, u četiri od pet mogućih scenarija u drugom krugu izbora mogli bi se naći vođa radikalne ljevice Jean-Luc Melenchon i čelnica krajnje desnice Marine Le Pen.
Njihovi programi predstavljaju radikalan zaokret: Melenchon predlaže otpis duga u vlasništvu središnje banke, a Le Pen se zalaže za spuštanje dobne granice za mirovinu na 60 godina za dio radnika. Ista anketa pokazuje da Le Pen pobjeđuje u srazu sa svim protukandidatima, no francuski su izbori poznati po preokretima.
"Puno je toga nepoznato, ali čini se da svi kandidati naginju popuštanju fiskalne discipline. Nitko ne izlazi s programom koji bi poručio da se proračunski deficit mora sanirati i dug smanjiti", zaključuje David Zahn, voditelj odjela za europske obveznice u tvrtki Franklin Templeton.