Francuska: Tjedan sudbonosnih političkih promjena

IZBOR Nicolasa Sarkozya na čelo vladajućeg Saveza za narodni pokret i referendum o europskome ustavu što se provodi među članstvom Socijalističke stranke predstavljaju dva krupna događaja koja bi mogla imati dalekosežne posljedice na francusku ali i europsku političku scenu.

Nicolas Sarkozy "oduzima" u nedjelju predsjedniku Jacquesu Chiracu Savez za narodni pokret (UMP), stvoren nakon njegova trijumfa na predsjedničkim izborima 2002. godine, a u ponedjeljak, 29. studenog, on podnosi ostavku - "moj poklon Chiracu za njegov rođendan", reći će sam Sarkozy - na položaj ministra privrede i financija da bi se u potpunosti posvetio vodstvu stranke koja je uvijek značila samo "stroj za pravljenje predsjedničkog kandidata". U srijedu, 1. prosinca, održava se unutarstranački referendum kad 120 tisuća članova francuske Socijalističke stranke odgovara na jednostavno ali po Europu i francusku ljevicu sudbonosno pitanje: "Da li prihvaćate ili ne prihvaćate Europski ustav?"

Izbor predsjednika UMP-a već je obavljen 21. ovoga mjeseca među stranačkim članstvom i Sarkozy je izabran veoma velikom većinom glasova, potvrdio je Alain Juppe, prvi predsjednik UMP koji iščekuje da prizivni sud, također ovoga tjedna, 1. prosinca, izreče pravorijek - potvrdi ili ublaži presudu prvostupanjskog suda o njegovoj osamnaestomjesečnoj uvjetnoj zatvorskoj kazni i desetogodišnjoj zabrani obnašanja izbornih funkcija temeljem optužbi o umiješanosti u nelegalno financiranje stranke RPR (Okupljanje za žrepubliku), prethodnice UMP.

Raspoloženje u krugu pristaša Chiraca pred današnju "Sarkozyjevu krunidbu" ili "veliki američki show" - čiji se troškovi procjenjuju na 5 do 7. milijuna eura - najbolje ilustrira ocjena koju objavljuje Figaro a koju je na adresu šefa države uputio jedan od njemu bliskih ali neimenovanih suradnika: "Nitko vam više nije vjeran. To što vas je UMP učinio rogonjom, to svakako nije ugodno, ali plaćati još i troškove nevjerničke hotelske sobe, e to je doista nepodnošljivo. "

Činjenica da će Sarkozy pročitati Chiracovu poruku stranačkom članstvu ne može prikriti duboki antagonizam koji traje još od 1995. kad je Sarkozy izdao svoga političkog mentora i pridružio se bio Edouardu Balladuru, Chiracovu izazivaču s desnice i "tridesetogodišnjem prijatelju".

Ni opozicijska Socijalistička stranka ne zaostaje za vladajućim UMP i njegovim "bračnim" ili "prijateljskim izdajama" : članstvo je podijeljeno oko europskoga ustava u omjeru koji referendum tek treba otkriti, dok se u vodstvu stranke vodi pravi "frakcijski rat" između pretendenata na stranačku kandidaturu za predsjedničke izbore 2007. godine, između prvaka francuskih socijalista Francoisa Hollandea, zatim bivšeg ministra kulture Jacka Langa ili još bivšeg ministra privrede i financija Dominiquea Strauss-Kahna, koji su suglasni samo oko jednoga - da se vođenjem kampanje u prilog usvajanja europskoga ustava porazi ozbiljni suparnik u toj istoj predsjedničkoj utrci, bivši premijer Laurent Fabius koji predvodi tabor socijalističkih euro-nezadovoljnika.

Ma kakav bio rezultat referenduma, stranka se već podijelila na dvije struje, a posljedice odluke francuskih socijalista osjetit će se na cijelom europskom kontinentu, posebno na ljevici, pa su stoga shvatljive poruke podrške ili upozorenja koje su sa skupa europskih socijalista i socijaldemokrata, što se u petak i subotu održao u Madridu, upućene sad jednom sad drugom taboru među francuskim socijalistima.

Desnica je u Sarkozyju pronašla svog "prijestolonasljednika", najopasniji položaj koji se može zamisliti dokle god prijestolje nije upražnjeno, jer predsjedniku Chiracu ostaje u rukama još niz aduta, od imenovanja novog premijera iz prorijeđenih redova odanih "chiracovaca", kao što je bivši ministar vanjskih a aktualno unutarnjih poslova Dominique de Villepin, pa do odluke da se sam još jednom kandidira za novi predsjednički mandat, što se sve češće spominje u javnosti.

Ljevica, manje "monarhijska", iščekuje pak demokratsko-referendumsku "sječu kneževa", jer pobijedi li "ne", glavni će dobitak odnijeti sam Laurent Fabius, a pobijedi li " da", onda tek predstoji prava rovovska borba između "složnih drugova" : između Hollandea, Langa i Strauss-Kahna.

Pročitajte više