Udruge za zaštitu životinja prosvjedima i peticijama traže od francuske vlade da zabrani lov na alpske svisce. Sezona lova na te glodavce iz porodice vjeverica počinje u rujnu, samo nekoliko tjedana prije nego što utonu u zimski san, piše The Guardian.
Svizac u Francuskoj nije klasificiran kao ugrožena vrsta, ali istraživanja pokazuju da se njihova populacija smanjuje pod utjecajem klimatske krize. Aktivisti ističu da se životinje love isključivo iz zabave. Pauline di Nicolantonio predsjednica je Udruge za prava životinja u Savoji (AJAS), koja već dvije godine organizira prosvjede. "Riječ je o moralnom pitanju. Ljudi su šokirani kada čuju da je lov na svisce u Francuskoj uopće dopušten.
Svizac je iznimno popularan i simboličan u Savoji, gdje je naše sjedište, ali i u ostatku Alpa. Dovoljno je ući u bilo koji turistički ured da vidite kako je svizac glavni logo ili amblem", rekla je.
Alpe se suočavaju s klimatskom krizom
Svisci su biljojedi koji nastanjuju planinska područja Europe i Sjeverne Amerike. Uglavnom žive u obiteljskim skupinama koje vodi dominantan par, a u slučaju opasnosti ispuštaju prodoran zvižduk. Krajem ljeta i početkom jeseni nakupljaju masne zalihe za hibernaciju, koja traje pet do šest mjeseci, pa mogu težiti i do osam kilograma.
U svijetu postoji 15 vrsta svizaca. Tradicionalno su se lovili radi mesa, masti i krzna. Danas je lov dopušten u dijelovima SAD-a i Kanade te u Francuskoj, Švicarskoj i Austriji, dok je u Italiji i Njemačkoj zabranjen. Prema podacima, u Francuskoj se godišnje odstrijeli oko tisuću svizaca.
Christophe Bonenfant, znanstvenik francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) sa Sveučilišta u Lyonu, proučava svisce u alpskom rezervatu Grande Sassière. Alpe su područje gdje su posljedice klimatske krize u Europi najizraženije, što se očituje pucanjem stijena i povlačenjem ledenjaka.
"Postavlja se pitanje zašto ljudi uživaju u ubijanju životinja iz zabave"
Bonenfant i njegova kolegica Rébecca Garcia uočili su da borbe za teritorij postaju sve brutalnije jer klimatske promjene narušavaju socijalnu stabilnost životinja. Njihovo istraživanje pokazuje i da ženke imaju manje mladunaca. Zbog kombinacije unutarnjih sukoba i manjih legala, populacija je u padu, premda vrsta još nije službeno ugrožena.
"Primjećujemo raspad društvenih skupina, koje sada kraće opstaju te brže izmjene dominantnih jedinki", rekao je Bonenfant. Objasnio je i ekološku ulogu svizaca. "Kao biljojed, svizac je nisko u hranidbenom lancu, ali je važan kao plijen grabežljivcima poput orlova i lisica. Uz to, kopanjem tunela pomaže prozračivanju tla i ne smatra se štetočinom", rekao je.
Dodao je kako problem nije u ugroženosti vrste. "Ovdje se ne radi o pitanju očuvanja vrste, nego o moralnosti lova općenito. Postavlja se pitanje zašto ljudi uživaju u ubijanju životinja iz zabave, ne samo u Francuskoj, nego svugdje", zaključio je.
"Lov na svisce je okrutan, besmislen i nepopularan"
Lokalne vlasti određuju kvote za odstrel i trajanje sezone lova, no udruga AJAS zahtijeva potpunu zabranu na nacionalnoj razini, kakvu je Italija uvela 1992. godine. S druge strane, dio francuskih poljoprivrednika smatra svisce štetočinama jer njihove rupe oštećuju poljoprivredne strojeve.
Nacionalni lovački savez ističe da je lov "strogo nadziran i reguliran" te da sezona traje najviše mjesec dana. "Nema opravdanja za zabranu lova. Vrsta nije ugrožena, ne postoje planovi za njezinu zaštitu, a populacija im raste", poručuju. Di Nicolantonio odbacuje te argumente. "Znamo da klimatska kriza utječe na njih i podaci su zabrinjavajući.
Lovci često naručuju znanstvena izvješća u kojima se tvrdi da svizaca ima dovoljno kako bi opravdali odstrel", kaže ona. "Lov na svisce je okrutan, besmislen i nepopularan, a dopušten je samo zato što se smatra tradicijom. Možda su se nekada jeli, ali danas je pucanje na njih isključivo rekreacija", zaključila je.