Sedam vodećih kandidata za francuskog predsjednika sučelilo se jučer na prvoj predizbornoj debati. U središtu rasprave bili su gospodarstvo, javni dug i mirovinska reforma. Debatu je organizirala najveća francuska udruga poslodavaca MEDEF, a održana je na pariškom Roland-Garrosu. Manje od osam mjeseci do predsjedničkih izbora, kandidati s cijelog političkog spektra iznijeli su svoja viđenja ključnih ekonomskih pitanja, piše Euronews.
Među sudionicima su bila i dva bivša premijera iz mandata Emmanuela Macrona – centrist Gabriel Attal i Edouard Philippe, predstavnik desnog centra. U raspravi su sudjelovali i vođa radikalne ljevice Jean-Luc Melenchon, desničarka Marine Le Pen, europarlamentarac lijevog centra Raphael Glucksmann, konzervativac Bruno Retailleau i čelnica Zelenih Marine Tondelier.
Kandidati su iskoristili priliku da se obrate poduzetnicima i predstave im svoje programe, pri čemu su čvrsto branili vlastite političke platforme.
Podijeljeni stavovi o Europi
Kandidati su predstavili različite planove za odnos Francuske s Europskom unijom. Melenchon je bio izravan: "Namjeravam ignorirati sve što dolazi iz Europe, a protivi se interesima francuskog naroda." Dodao je: "Moramo izmijeniti temeljni ugovor Europske unije. U suprotnom ćemo politički, društveno i industrijski propasti jer se nismo u stanju oduprijeti."
Marine Le Pen je poduzetnicima poručila kako je nužno drastično smanjiti potrošnju na razini države i Europske unije. Obećala je da će francuski doprinos proračunu Unije, koji za 2026. iznosi gotovo 29 milijardi eura, smanjiti za pet milijardi eura.
Le Pen se također zalaže za ukidanje tisuća europskih normi. "Svaki put kad Europska unija odredi minimalnu normu, mi odemo korak dalje – želimo biti najbolji učenik u razredu", rekla je.
Edouard Philippe je upozorio da kineska konkurentska prednost negativno utječe na Francusku. Podržao je uvođenje kvota kojima bi se kineske tvrtke koje trguju s Francuskom obvezale na proizvodnju dijela robe na francuskom tlu.
"Moramo uvjeriti naše europske partnere da s Kinom i Sjedinjenim Državama razgovaraju s pozicije moći", izjavio je. Ipak, dodao je da susjedi poput Njemačke, Italije i Španjolske kompenziraju manjak konkurentnosti francuske industrije.
Na te je tvrdnje reagirao Raphael Glucksmann. "Nikad nisam sreo francuskog poduzetnika koji mi je rekao da glavna prijetnja dolazi od njemačke ili nizozemske konkurencije. Gdje god se okrenete, svi govore o Kini. Glavni je izazov za sljedećeg predsjednika Republike da se odlučno postavi u Bruxellesu." Tijekom debate, Glucksmann je kritizirao i ono što je nazvao antieuropskom ideologijom Marine Le Pen.
Rješavanje francuskog duga
Iako se kandidati slažu da je Francuska u teškoj ekonomskoj situaciji i da ima jedan od najvećih proračunskih deficita u eurozoni, sukobili su se oko načina rješavanja tog problema. Philippe je prijedlog Melenchona o otpisu velikog dijela javnog duga nazvao opasnim. Kandidat radikalne ljevice je, naime, tijekom kampanje ponovio poziv da francuska središnja banka otpiše državni dug koji drži.
Komentirajući tu politiku, Gabriel Attal je upitao: "Predlažete otpis duga, a istodobno želite povećavati poreze – je li to čisti sadizam?" Vođa radikalne ljevice odgovorio je na kritike i ustvrdio da postoji prostor za manevar, a suparnike je optužio da karikiraju njegove prijedloge. Melenchon je poduzetnicima poručio i da će izostanak rasta plaća dovesti do recesije u Francuskoj. "To je vaša odgovornost", dodao je.
Le Pen je najavila da će predstaviti plan uštede od 125 milijardi eura za rješavanje duga. Plan će, kako je rekla, objaviti prije rasprave o proračunu, koja treba početi nakon što se sljedećih tjedana predstavi nacrt zakona o financijama.
Aktualna rasprava o mirovinama
Kandidati su ostali podijeljeni i oko osjetljivog pitanja mirovinske reforme. Zbog masovnih prosvjeda i političkog otpora planu predsjednika Emmanuela Macrona da podigne dob za mirovinu sa 62 na 64 godine, Narodna skupština izglasala je suspenziju reforme do siječnja 2028. To znači da će se to pitanje ponovno naći na dnevnom redu čim novi predsjednik Francuske preuzme dužnost.
Marine Tondelier oštro se usprotivila Macronovom prijedlogu o podizanju dobne granice, dok se Melenchon zalaže za odlazak u mirovinu prvotno sa 62 godine, a zatim, što je prije moguće, sa 60. Le Pen podržava vraćanje granice na 62 godine za većinu stanovništva, uz mogućnost odlaska u mirovinu sa 60 godina za one koji su počeli raditi na svom prvom značajnom poslu s 20 godina ili ranije.
Bruno Retailleau, kandidat desnih Republikanaca, rekao je da će svoje planove iznijeti idućih dana, ali je dao naslutiti da bi dob za mirovinu trebala biti povezana s očekivanim životnim vijekom. Istaknuo je da se u Francuskoj radi tri tjedna manje godišnje nego u mnogim susjednim zemljama te da je veći angažman nužan za stabilnost gospodarstva.
Philippe je ustvrdio kako Francuska, želi li riješiti deficit i dug, mora napraviti ono na što su pristale sve druge europske zemlje, bile na vlasti desnica ili ljevica: raditi duže. U srijedu je čelnik MEDEF-a Patrick Martin pozvao na razbijanje okova koji guše Francusku. "Kako da nas iz takta ne izbaci stroga kontrola vlade opsjednute mikromenadžmentom?", upitao je.
Martin je kritizirao i Europsku uniju, uključujući način na koji vodi pregovore o carinama s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Ustvrdio je da Unija "nije opravdala svoj ugled niti poduzela potrebne korake da to učini".