Gazprom: Iz plinovoda iscurilo plina koliko je Danskoj potrebno za tri mjeseca

Foto: EPA

GLASNOGOVORNIK plinskog diva Gazproma, koji je pod nadzorom Kremlja, izjavio je u petak kako je nakon eksplozije koja je pogodila dva cjevovoda ispod Sjevernog mora iscurilo 800 milijuna prostornih metara prirodnoga plina, izvijestila je novinska agencija Tass.

Glasnogovornik Sergei Kuprijanov izjavio je preko videoveze na sjednici Ujedinjenih naroda kako je količina ispuštenoga plina jednaka danskim tromjesečnim zalihama. 

Podsjetimo, u ponedjeljak rano ujutro oko 2 sata po lokalnom vremenu mjehurići su počeli izbijati na površini Baltičkog mora između Švedske i Poljske, oko 23 kilometra jugoistočno od danskog otoka Bornholma. Tog jutra objavljeno je da je tlak u plinovodu Sjeverni tok 2 pao preko noći sa 105 bara na sedam bara, što ukazuje na curenje.

Plinovod Sjeverni tok 2 dugačak je 1230 km i proteže se od Rusije kroz Baltičko more do Njemačke. Trebao je prenositi milijarde kubičnih metara plina u Europu sve dok Rusija nije napala Ukrajinu, a potom je Njemačka odbila operaterima plinovoda izdati licencu pa nikad nije pušten u rad.

Danska je angažirala vojne zrakoplove kako bi potražila znakove curenja i identificirala jedno područje mora kao opasno za brodove. Vrijeme curenja potvrđeno je očitanjima seizmologa u susjednim zemljama, koji su registrirali događaj sličan potresu magnitude 1.8, a potom su locirali da se dogodio na gotovo istom mjestu na kojem je curenje izlazilo na površinu.

Oko 17 sati nakon prvog očitanja oko Sjevernog toka 2, seizmolozi su zabilježili drugo očitanje sjeveroistočno od Bornholma, što ukazuje na još jedan incident.

Ubrzo nakon toga, Nord Stream AG, operater Sjevernog toka 1, rekao je da istražuje uzroke pada tlaka u plinovodu. Ponovno su očitanja seizmologa locirala incident na određeno mjesto - oko 55 km sjeveroistočno od Bornholma.

Sljedećeg jutra švedska pomorska uprava izdala je upozorenje o dva curenja plinovoda Sjeverni tok 1 u svojim i danskim vodama, čime je ukupan broj curenja porastao na tri. Sjeverni tok 1 slijedi sličnu, ali ne identičnu rutu od Rusije do Njemačke i korišten je za transport ruskog plina u Europu od 2011. do izbijanja rata u Ukrajini.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Europa je počela smanjivati svoje oslanjanje na plin iz Rusije. Kako su se protoci kroz Sjeverni tok 1 u Europu iz Rusije smanjivali, tako je u konačnici ovaj plinovod zatvoren.

Snimka s mjesta događaja snimljena iz danskog zrakoplova pokazala je zapjenjeno more u širini do kilometra.

Što kažu stručnjaci?

U početku su okolne europske zemlje bile oprezne govoreći da je potrebna istraga kako bi se otkrilo što se dogodilo. Operater plinovoda rekao je da su curenja "bez presedana", ali nije imao objašnjenje za to. Kremlj je brzo rekao da se ne može isključiti sabotaža.

Tijekom utorka seizmolozi koji su zabilježili incidente rekli su da njihova analiza pokazuje da su potresi uzrokovani eksplozijama. Björn Lund, direktor Švedske nacionalne seizmičke mreže, rekao je sljedeće: "Nema sumnje, ovo nije potres."

Do srijede su mnogi političari bili uvjereni da je oštećenje cijevi uzrokovano ljudskom aktivnošću i namjerno, a ne zbog potresa ili slučajno.

Danski ministar obrane Morten Bodskov rekao je u srijedu: "Naša je procjena da puknuće na cijevima nije nesreća, već namjeran čin."

Tko je odgovoran?

Vrlo brzo je sumnja pala na Rusiju. Brojni komentatori pitali su se tko bi profitirao od takvih puknuća u plinovodima ističući kako bi to moglo utjecati na cijene plina.

Ukrajina je odmah okrivila Rusiju, a savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je da je curenje "teroristički napad koji je isplanirala Rusija i čin agresije prema EU", ne nudeći nikakve dokaze.

Cijene plina ponovno su porasle u ponedjeljak, uglavnom kao reakcija na prijetnju Moskve da će sankcionirati ukrajinsku energetsku tvrtku Naftogaz, povećavajući mogućnost da će se zatvoriti jednu od posljednjih funkcionalnih ruta za opskrbu Europe ruskim plinom.

Pročitajte više

 

Pročitajte više