Očito lažni uređaji za mjerenje šećera u krvi reklamiraju se hrvatskim korisnicima putem Googleovih i Facebookovih oglasa kao "neinvazivni glukometri". Na takve oglase ljudi nasjedaju i plaćaju desetke eura za uređaje koji ne odgovaraju onome što je oglašeno.
Većina oglasa koje smo pronašli iste ili vrlo slične uređaje reklamira kao "8 u 1" ili "9 u 1", uz tvrdnju da jednim uređajem mogu mjeriti šećer u krvi, ali i niz drugih parametara. U oglasima se pritom često pojavljuju imena poznatih proizvođača poput Bayera i Omrona.
"Mama mi se bocka svaki dan, ponadala se da to više neće morati"
Čitateljica nam govori da je njezina majka takav uređaj naručila nakon što je oglas vidjela na Indexu, zbog čega je mislila da je vjerodostojan. No Index s njim nema nikakve veze. Oglase automatski prikazuje Googleov oglašivački sustav, a kod ovakvih prevara problem je što se stalno mijenjaju oglašivači, URL-ovi i stranice na koje oglasi vode.
"Moja mama si sama svaki dan mjeri šećer kod kuće sa svojim aparatićem, što znači da se svaki dan bocka jer mora staviti krv na trakicu. Nju je privuklo jer piše da taj uređaj mjeri šećer u krvi bez bockanja. Mama se razveselila da takvo nešto uopće postoji. Uređaj je platila 55 eura. Tata je u mirovini, mama nema niti mirovinu, to je za njih velika svota", rekla je.
Proizvod nije mogla vratiti
Nakon što je majka paket platila i preuzela od poštara, ubrzo je shvatila da je prevarena. Umjesto uređaja koji je oglas predstavljao kao neinvazivni glukometar, žena je dobila obični pulsni oksimetar. Isti model pronašli smo na internetskom oglasniku za 4,33 eura.
Na adresi navedenoj za povrat nije bila trgovina ili sjedište prodavatelja, već samo sabirni centar u Gorici, zbog čega joj je povrat bio praktički onemogućen.
"Znači, ovo je žešća prevara. Mi mlađi ipak guglamo većinom prije nego nego nešto naručimo, a ovdje se očito lovi stariju populaciju", rekla je kćer oštećene.
Što zapravo postoji na tržištu
Agenciju za lijekove i medicinske proizvode RH (HALMED) Indexu je odgovorila da, kako bi se medicinski proizvod mogao staviti na tržište i početi upotrebljavati, moraju biti zadovoljena tri uvjeta: medicinski proizvod mora ispunjavati bitne zahtjeve, imati ocjenu sukladnosti (engl. Declaration of Conformity) te biti označen oznakom CE.
"Na tržištu RH, kao i na tržištu EU, osim glukometara za mjerenje glukoze u krvi, pri čemu se uzorak krvi za mjerenje dobiva ubodom te nanosi na testnu traku uređaja, dostupni su i medicinski proizvodi za kontinuirano mjerenje glukoze u međustaničnoj tekućini pomoću senzora koji se postavlja pod kožu.
Prilikom postavljanja senzora za kontinuirano mjerenje glukoze koristi se tanka igla koja služi za jednokratni prodor u kožu, nakon čega se igla automatski povlači i ne ostaje u tijelu", odgovorili su.
Drugim riječima, postoje uređaji koji omogućuju mjerenje glukoze bez svakodnevnog bockanja prsta, ali oni koriste senzor koji se postavlja pod kožu. To nije isto što i potpuno neinvazivno mjerenje kakvo se reklamira u ovim oglasima.
Upitan i uređaj koji je stigao
Iz HALMED-a preciziraju da, prema dostupnim informacijama, na tržištu RH i EU trenutačno nisu dostupni medicinski proizvodi s oznakom CE namijenjeni potpuno neinvazivnom mjerenju glukoze.
"Prema raspoloživim informacijama, uključujući podatke iz baze medicinskih proizvoda HALMED-a i europske baze podataka za medicinske proizvode Eudamed, uređaji „8 u 1“ i „9 u 1“ za neinvazivno mjerenje glukoze nisu evidentirani kao medicinski proizvodi proizvođača Omron", naveli su.
Što se tiče proizvoda koji je čitateljica zaprimila, HALMED navodi da na kutiji nema proizvođača, a uz CE oznaku nedostaje obvezni četveroznamenkasti broj prijavljenog tijela. To upućuje na mogućnost da proizvod nije sukladan regulatornim zahtjevima i da se ne može zakonito staviti na tržište EU.
Bayer i Omron također upozoravaju na ovakve prevare. Bayer navodi da navodni neinvazivni glukometri s njihovim imenom i logom nisu njihovi proizvodi, dok je Omron posebno upozorio na lažne "8 u 1" neinvazivne glukometre.
Ministarstvo: Takvi uređaji nisu dopušteni
Obratili smo se i Ministarstvu zdravstva, iz kojeg su nam odgovorili da oglašavanje i prodaja uređaja koji se predstavljaju kao "neinvazivni pulsni glukometri", a čiji medicinski učinci nisu dokazani, nisu dopušteni. Ministarstvo objašnjava da nijedan uređaj koji bi bez uboda, odnosno bez prodiranja kroz kožu, pouzdano mjerio glukozu nije klinički potvrđen ni odobren.
Ministarstvo upozorava da su zabranjene neutemeljene tvrdnje o medicinskim proizvodima, kao i korištenje tuđih imena, žigova i fotografija na način koji kupca može dovesti u zabludu.
Obratili smo se i Državnom inspektoratu, koji navodi da je tržišna inspekcija već postupala u dva slučaja povezana s prodajom upravo takvih proizvoda putem interneta. U oba slučaja utvrđeno je da internetske stranice nisu potrošačima jasno pružale zakonom propisane informacije o trgovcu, među ostalim njegov naziv i sjedište, zbog čega je inspekcija donijela mjere ograničavanja pristupa tim stranicama.
Carić: Ovo je teško spriječiti
Ovo nije problem samo u Hrvatskoj. Na sve veći broj sličnih oglasa upozoravaju i institucije i potrošačke organizacije u drugim zemljama. Kako takvi oglasi prolaze kroz Googleov sustav i zašto ih je teško trajno ukloniti, objasnio nam je informatički stručnjak Lucijan Carić.
"Objektivno, prijevare putem oglasa za nepostojeće, loše i substandardne proizvode teško je spriječiti, uostalom kao i druge oblike prijevarnog oglašavanja. Google ima razne metode za provjeru i autentikaciju, ali scammeri su inventivni i koriste protumjere, a čim im Google ugasi jednu kampanju, oni otvore novu.
Priči ne pomaže ni to što svaki sat Google servira stotine milijuna oglasa, i tako u nedogled. Klasične metode zaobilaženja sigurnosnih provjera su korištenje lažnih brandova, npr. igrom slova, tako da budu nalik pravima; kreiranje naizgled legitimne stranice i onda njena promjena ili preusmjeravanje tijekom kampanje. Prevaranti mogu čak 'injektirati' vlastitu stranicu, a onda glumiti i širiti ruke u nemoći kako je netko njih 'hakirao'", objašnjava.
"Google ne čini dovoljno za zaštitu korisnika"
"Ipak, mislim, kako sustavi poput Googlea tromi i samozadovoljni, ne čine dovoljno za zaštitu svojih korisnika, a nemaju ni izražene motive. Naime, njima je svaka kampanja, pa i ona prijevarna, plaćena. Tu je, po mom sudu, najdalje otišao Facebook koji isključivo gleda prihod od oglasa i prilično je tolerantan čak i prema prijavljenim, očito prijevarnim, kampanjama.
Posebno je odvratno to što su ovakve kampanje u pravilu usmjerene prema bolesnima ili potrebitima, te je tu odgovornost sustava veća i mislim kako bi na njoj trebalo inzistirati", dodaje.
Ističe kako žrtve nisu samo korisnici, građani, koji najčešće kupe prijevarni proizvod, za koje je velike servise očito baš briga, već i oni čiji se brandovi notorno zloupotrebljavaju u prijevarama, poput velike i ugledne japanske firme Omron.
"Svima bih preporučio da proizvode prije kupnje provjere. U slučaju famoznih beskontaktnih glukometara dovoljno je postaviti pitanje bilo kojem alatu tzv. umjetne inteligencije: „Da li postoji beskontaktni mjerač glukoze, kakvi se reklamiraju?“
Dobit ćete odgovor poput 'Ne, potpuno beskontaktni ili neinvazivni laserski mjerač glukoze koji precizno mjeri šećer bez ikakvog dodira s tijelom ili bez senzora trenutno ne postoji na tržištu kao odobreni medicinski uređaj', uz upozorenje o mogućem prijevarnom oglašavanju", dodaje.
Skeledžija: Ne postoji čarobni sat, prsten ili uređaj
Ovakvih će oglasa očito biti sve dok postoje ljudi koji se, suočeni s bolešću, nadaju da su pronašli jednostavnije, jeftinije i bezbolnije rješenje za ono s čime se svakodnevno moraju nositi. Urednik portala Nainzulinu.com i član Izvršnog odbora Hrvatskog Saveza dijabetičkih udruga Davor Skeledžija za Index je također prokomentirao ovu tematiku.
"Internet je preplavljen lažnim oglasima za navodne uređaje za „bezbolno mjerenje glukoze“. Važno je naglasiti da ovdje ne govorimo o uređajima koji glukozu mjere loše ili nedovoljno precizno. Ti uređaji uopće ne mjere glukozu.
Prevaranti često koriste imena i vizualni identitet poznatih kompanija poput Boscha, Omrona ili Bayera kako bi stvorili dojam da iza proizvoda stoji ozbiljan proizvođač medicinske opreme. Oglasi izgledaju prilično profesionalno, koriste lažne preporuke, izmišljene popuste i tvrdnje o revolucionarnoj tehnologiji.
No, ne postoji čarobni sat, prsten ili uređaj koji jednostavnim prislanjanjem na prst precizno mjeri glukozu u krvi. Ako naiđete na takav oglas, nemojte mu vjerovati samo zato što na njemu piše Bosch, Omron, Bayer ili neko drugo poznato ime", rekao je.