Izgleda da gubitak tjelesne težine može usporiti starenje mozga, i to značajno

Ilustracija: Shutterstock

PRELAZAK na prehranu s puno svježeg povrća i bez procesirane hrane moglo bi značajno utjecati na biološku starost mozga, pokazuje novo istraživanje. Naime, izgleda da mediteranska prehrana bogata povrćem, plodovima mora i cjelovitim žitaricama usporava znakove ubrzanog starenja mozga koji se obično vide kod pretilih ljudi. 

Naime, naša starost u godinama ne mora se podudarati s biološkom starosti organizma niti s osjećajem i energijom koju imamo. Ako živimo nezdravim životom, naše tijelo može starjeti brže od nas. I obrnuto, biološko starenje izazvano stresnim događajima moglo biti reverzibilno, na što ukazuje i ova studija; odnosno kvalitetnija prehrana bi mogla biti jedna od najjednostavnijih opcija za poboljšanje tjelesnog stanja.

za svaki 1 posto izgubljene tjelesne težine - mozgovi sudionika izgledali gotovo devet mjeseci mlađe

Znanstvenici su tijekom istraživanja snimali mozgove 102 sudionika u Izraelu, koji su sudjelovali u opsežnijem kliničkom istraživanju. Skenirali su mozak prije početka studije, a zatim nakon 18 mjeseci. Također su testirali rad jetre, razine kolesterola i tjelesnu težinu. 

Ispitanici su bili podijeljeni u tri skupine: jedni su bili na mediteranskoj dijeti s puno orašastih plodova, ribe i piletine umjesto crvenog mesa; drugi na mediteranskoj prehrani s dodacima poput zelenog čaja, a treći na dijeti koja se temelji na smjernicama zdrave prehrane. 

Sudionici su u prosjeku tijekom kliničkog testiranja izgubili oko 2.3 kilograma. Znanstvenici su otkrili da su za svaki 1 posto izgubljene tjelesne težine nakon pridržavanja određene dijete ili zdravstvenih smjernica, mozgovi sudionika izgledali gotovo devet mjeseci mlađe od njihove kronološke dobi, piše Science Alert.

Znakovi usporenog starenja mozga također su bili povezani s nižim razinama masti u jetri i poboljšanim profilom lipida. "Naša studija naglašava važnost zdravog načina života, što uključuje manju konzumaciju prerađene hrane, slatkiša i pića, u održavanju zdravlja mozga", rekao je neuroznanstvenik Gidon Levakov sa Sveučilišta Ben-Gurion u Izraelu.

Na pozitivne promjene su mogli utjecati i drugi faktori 

Treba napomenuti da su većina sudionika bili su muškarci i da su ispunjavali online ankete o svojoj prehrani i životnim navikama, što znači da bi neki podaci mogli biti "iskrivljeni", odnosno subjektivne prirode. Dodatno, rezultati ovog istraživanja možda ne ovise samo o prehrani sudionika.

Naime, ispitanici su tijekom studije dobili besplatno članstvo u teretani, tako da je vježbanje također imalo nekog utjecaja. Prijašnja su istraživanja otkrila da dobre masnoće mediteranske prehrane djeluju na staničnoj razini, ali i razlike u tome tko ubire zdravstvene dobrobiti prehrane bogate mediteranskim namirnicama.

Ljudi s dobro plaćenim poslovima i visokim obrazovanjem koji su si mogli priuštiti obroke s puno ribe i cjelovitih žitarica primijetili su veća poboljšanja u kardiovaskularnom zdravlju od onih s niskim primanjima - čak i ako je njihovo pridržavanje dijete bilo isto. 

Istraživanje naziva The effect of weight loss following 18 months of lifestyle intervention on brain age assessed with resting-state functional connectivity objavljeno je u časopisu eLife. 

Pročitajte više