HAC-u stigle ponude za novi sustav naplate cestarine, najjeftiniju dali Slovaci

Ilustracija naplatne rampe kakva će stići na hrvatske autoceste Foto: HAC

Iz Hrvatskih autocesta (HAC) su u utorak izvijestili da su za novi sustav naplate cestarine pristigle ponude 10 izvođača, a vrijednost tih ponuda kreće se u rasponu od 79.9 do 244.5 milijuna eura bez PDV-a.

Kako navode u priopćenju iz te državne tvrtke, početkom travnja raspisano je javno nadmetanje za izvođača Elektroničkog sustava naplate cestarine, a nadmetanje je bilo objavljeno u Europskom oglasniku javne nabave (Tenders Electronic Daily) i Elektroničkom oglasniku javne nabave Narodnih novina (EOJN). Ponude za izvođača radova javno su otvorene jučer u 13 sati u HAC-u, a do roka za predaju ponuda pristiglo je njih 10.

Najjeftiniju ponudu dali Slovaci

Ponuda tvrtke Tahaluf AL Emarat Technical Solutions iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) vrijedna je 135.96 milijuna eura bez PDV-a, španjolske tvrtke SICE 244.5 milijuna eura bez PDV-a, kineske tvrtke CTFO JETON TECHNOLOGY CO 89.99 milijuna eura bez PDV-a, zajednice ponuditelja King ICT i norveškog Q-FREE NORGE 187.9 milijuna eura bez PDV-a, zajednice ponuditelja Ericsson Nikola Tesla; GRENOBLOISE D’ELECTRONIQUE ET D’AUTOMATISMES (G.E.A.); TransCore, LP; Multicom d.o.o. 219.7 milijuna eura bez PDV-a, zajednice gospodarskih subjekata SkyToll i TollNet iz Slovačke 79.9 milijuna eura bez PDV-a, zajednice ponuditelja Kapsch TrafficCom iz Beča i Spinne Traffic iz Osijeka 89.7 milijuna eura bez PDV-a, tvrtke Končar-Digital 96.8 milijuna eura bez PDV-a, turske tvrtke Tetra HGS Elektronik Sistemleri 99.1 milijun eura bez PDV-a te zajednice ponuditelja S&T Iskratel i Tecsidel 113.3 milijuna eura bez PDV-a.

Nakon otvaranja ponuda, kako su naveli iz HAC-a, slijedi evaluacija pristiglih ponuda, odnosno njihov pregled, ocjena i usporedba, a potom i odluka o odabiru ekonomski najpovoljnije ponude.

Uklanjanje naplatnih, ali i dalje naplata po prijeđenoj udaljenosti. Sve bi trebalo krenuti krajem 2024.

Iz HAC-a podsjećaju da procijenjena vrijednost nabave novog sustava naplate cestarine na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta, Bine Istre i Autoceste Zagreb-Macelj iznosi 100.000.000 eura bez PDV-a. Sredstva za uvođenje novog sustava naplate cestarine osigurana su kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Inače, HAC je prvotno implementaciju novog sustava procijenio na 65.9 milijuna eura, no taj iznos se znatno povećao. 

Podsjetimo, uvođenje novog sustava naplate cestarine na hrvatskim autocestama najavljivalo se za kraj 2024. godine, a podrazumijeva uklanjanje naplatnih kućica i elektronsku naplatu cestarine bez zaustavljanja, pa onda i kilometarskih kolona. No nije riječ o vinjetama, nego bi se i dalje cestarina naplaćivala po prijeđenim kilometrima.

Na ceste bi trebali stići takozvani portali koji će očitavati podatke s vozila, čime će automatski obračunavati i naplaćivati cestarinu. Koliko kilometara prođete, toliko ćete i platiti. 

Ili kupite ENC ili upišite model naplate i tablice vozila u sustav HAC-a 

Iz HAC-a poručuju da će građani trebati odabrati ili ENC ili registraciju tablica, no taj ENC nije više onaj stari ENC, već stiže novi, moderniji uređaj prilagođen skenirajućoj rampi. Hrvatske autoceste upitali smo da nam opišu kako ćemo 2024. godine doći od Splita do Zagreba. 

"Odaberete želite li da rampa očitava vaše tablice ili da očitava moderniju inačicu ENC-a, koji ćete trebati kupiti ako ne želite očitavanje tablica. Registracija će se moći obaviti online. Bit će i fizički punktovi, ali sada još nemamo sva konkretna rješenja jer će se ona odrediti u dogovoru s ponuđačima, putem javnog natječaja. Sve će biti user friendly, sustav će definitivno biti protočniji, smanjit će se gužve. Kroz naplatnu kućicu u sat vremena može maksimalno proći 300 vozila, a s rampama podižemo broj na 3000 vozila na sat", pojašnjavaju iz HAC-a. 

Valja naglasiti da birati mogu jedino vlasnici lakih vozila, dok će teška vozila morati uzeti ENC. 

Skenirajuće rampe bit će kompatibilne i s uređajima iz drugih država

No, što je s turistima? Pretpostavljamo da netko tko dolazi na more neće kupovati ENC Hrvatskih autocesta. Iz HAC-a odgovaraju da su i na njih mislili.

"Procedura je ista. Turisti će se prijaviti online i tamo, ako žele, mogu registrirati tablice, a ako ne, mogu kupiti ENC. Recimo, da sada idete u Austriju, želite kupiti vinjetu i ona će se očitavati, tako imamo ovo. Postojat će i mogućnost da se cestama vozite i s ENC-ovima drugih operatera, ali samo onih s kojima HAC sklopi ugovor. Zasad smo dogovorili suradnju s talijanskim Telepassom, njihovim uređajem moći ćete proći našim autocestama već od ovog ljeta", kažu iz HAC-a.

U planu je sklapanje ugovora s još operatera. Time će se turistima, ali i našim putnicima dati dodatna mogućnost izbora, kažu. Procedura registracije tablica još nije toliko razrađena. Na pitanje hoćemo li trebati upisati podatke bankovne kartice na web gdje se registriramo, iz HAC-a odgovaraju da će najvjerojatnije biti tako.

"Najjednostavnije rješenje je upisivanje podataka s bankovne kartice online" 

"To bi bilo najjednostavnije rješenje, ali i to je detalj koji će se doznati tek u dogovoru s ponuđačima, kad se okonča natječaj. Trenutni ENC sustav uveden je 2004. godine i predstavljen dvije godine kasnije. To je sustav koji je dao svoje i definitivno je vrijeme za napredak tehnologije", kažu iz HAC-a. 

Ideja je da se registrirate putem web stranice ili aplikacije za pametne telefone i poštom ili preko ovlaštenog prodavača dobijete ENC uređaj. Povremeni korisnici, odnosno oni koji se odluče za očitavanje tablica, također će se moći registrirati preko interneta, plaćati i provjeravati stanje računa.

Usluge ćete moći naručiti i putem pozivnog centra ili na prodajnim mjestima u blizini državnih granica na kojima se mogu registrirati korisnici, prodavati ENC uređaji i dobiti izvješća o stanju računa.

Kad se sustav uvede, saznat ćemo i hoće li se pojaviti gužve na mjestima za kupnju uređaja. A prije nego što se uvede, zanimljivo će biti vidjeti kako će se sustav skeniranja tablica uklopiti s GDPR-om i pravnim okvirom te hoće li biti potrebne zakonske promjene.

Pročitajte više