U SKLOPU sajma knjiga Interliber danas je uz prisustvo Florence Hartmann, bivše glasnogovornice Tužiteljstva suda u Haagu, predstavljena njezina knjiga "Mir i kazna" koja se bavi događajima iza kulisa haškog suda. Knjiga koja je prije dva mjeseca uzburkala svjetsku javnost nakon objavljivanja u domovini Florence Hartmann, Francuskoj, pokazuje koje su sve metode svjetske sile spremne upotrijebiti da bi postigle svoje ciljeve. U knjizi Hartmann, koja je bila ratna dopisnica sa područja bivše Jugoslavije za francuski Le Monde, pokazuje se da svjetske sile nisu htjele uhititi balkanske krvnike Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
"Političari iza zatvorenih vrata govore drugačije nego pred javnosti"
Florence Hartmann kaže da je objavljivanjem ove knjige prekršila niz pravila. "Činilo mi se bitnim da prekršim pravila kako bi otvorila vrata svjetskoj javnosti, jer smatram da humanitarno pravo pripada svim ljudima. Javnost je morala konačno saznati što se sve događa iza zatvorenih vrata. Ljudi moraju vidjeti da političari u javnosti pričaju potpuno drukčije nego iza zatvorenih vrata", rekla je Florence Hartmann koja je u Jugoslaviju došla još 1989. i od tada je nepovratno vezana za ovo trusno područje. U Srbiji je našla i supruga, te su 1994. morali zajedno pobjeći iz nje kad je Slobodan Milošević protjerao sve novinare osim američkih.
Hartmann je naglasila da knjigu nije napisala kao novinar nego kao direktni svjedok svih događanja u tih njenih šest haških godina. 1999. je objavila knjigu "Milošević - dijagonala luđaka" koja se i danas smatra najboljom analizom njegove vladavine. Na mjesto glasnogovornice Tužiteljstva haškog suda Florence Hartmann je došla 2000., mjesec dana nakon podizanja optužnice protiv Miloševića.
Florence Hartmann je podsjetila javnost i na to u kojim uvjetima je osnovan haški tribunal.
"Sud je tada osnovan kao diplomatski instrument za smirivanje svjetske javnosti koja je bila prestravljena događanjima na području bivše Jugoslavije. Sud u trenutku osnivanja čak nije imao ni budžet", rekla je Hartmann.
"Ljudi postavljeni od strane svjetskih sila usporili su rad haškog suda"
Ona sama je došla u Haag jer je htjela saznati više o događajima prilikom raspada Jugoslavije. Rekla je da je tamo vidjela da su novinari u ničemu nisu pogriješili prilikom izvještavanja iz ratnih područja, ali je uvidjela da je bila naivna kad je mislila da će tamo naći samo pravdu. Od samih početaka svjetske sile su htjele haški sud imati pod kontrolom. "Na samom početku su htjele postaviti što više ljudi koji će raditi u njihovom interesu. Ti ljudi su se trudili zaustaviti rad suda. Nisu ga uspjeli zaustaviti, ali ga jesu usporili", prepričala je bivša najbliža suradnica glavne haške tužiteljice Carle del Ponte.
Dvojica haških osumnjičenika na predstavljanju
Najveći dio knjige je posvećen zavjeri svjetskih sila koje su na svaki mogući način sprječavale uhićenje dvoje najtraženijih haških bjegunaca, Karadžića i Mladića. Sve je veća opasnost da će haški sud završiti s radom a da njih dvojica nisu zavirili u ćelije zatvora u Scheveningenu. "Da li će Karadžić i Mladić završiti u Haagu? To ne znam. Ali znam da svatko može utjecati na to. Osobito Hrvatska koja je izabrana kao nestalna članica u Vijeće sigurnosti UN-a, te će biti tamo kada će se odlučivati o zatvaranju suda. Za sada ne postoji niti jedna rezolucija UN-a koja bi onemogućila gašenje haškog tribunala prije nego Karadžić i Mladić završe u Haagu", poručila je Hartmann.
Kuriozitet predstavljanja ove knjige koja je uzburkala svjetsku javnost je to što su je predstavili i dvojica haških osumnjičenika, novinari Mladen Pleše i Ivan Zvonimir Čičak. Njih dvojica su zajedno s još šestero hrvatskih novinara ovih dana dobili poziv za saslušanjem zbog objavljivanja tajnog dodatka haške optužnice Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača.
Ivan Zvonimir Čičak je napisao i predgovor knjige "Zločin i kazna". "Činjenice koje u knjizi donosi Florence Hartmann izazivaju gađenje i tjeraju me na povraćanje. Nevjerojatno je kako činjenice iznesene u ovoj knjizi ruše naše snove", rekao je Čičak. Dugogodišnji komentator haških zbivanja tvrdi da je nakon ove knjige banalno tvrditi o haškom sudu kao političkom sudu u kojem su obavještajci pisali presude. "Ova knjiga demantira uvriježeno mišljenje da je ovaj sud produžena ruka svjetske politike. Tamo je zapravo postojala konstantna borba protiv politike. Kao što je Carla del Ponte rekla na jednom predavanju, politika je za pravdu kao voda za kovinu, nagriza je", kazao je Čičak koji kaže da je cijelo vrijem u haškom sudu trajala borba protiv svjetske administracije.
U tom kontekstu Čičak je prepričao dio iz knjige u kojem stoji da je prethodnica Carle del Ponte, Louise Harbour, uoči podizanja optužnice protiv Miloševića bila pod pritiskom čak i od strane Amerike. Tadašnja državna tajnica Madeleine Albright je nazvala tužiteljicu Harbour i savjetovala joj da ne podiže optužnicu protiv Miloševića kako bi se situacija u srbiji lakše smirila. Nakon toga se Harbour na dva dana sakrila u Francuskoj dok nije bila potvrđena optužnica.
"I Hrvatska može utjecati da haški sud ne završi s radom prije uhićenja Karadžića i Mladića"
Glavni urednik Slobodne Dalmacije Mladen Pleše je spomenuo kako mu svojedobno nije bila jasna hladnoća kojom su Carla del Ponte i Florence Hartmann odbijali njegove argumente da Ante Gotovina nije u Hrvatskoj. "Danas mi je potpuno jasna njihova hladnoća kad u ovoj knjizi vidim koliko su ih svjetski političari istraumatizirali," rekao je Pleše.
Svi su se složili da će nakon ove knjige javnost puno bolje razumjeti svjetske procese. Sama Florence Hartmann se nada da će ova knjiga doprinijeti tome da će se njena Francuska usprotiviti zatvaranju haškog suda prije nego Karadžić i Mladića ne budu privedeni pred lice pravde.
Foto i tekst: D. Markas