Zbog nezadovoljstva postojećim stanjem nužne su promjene hrvatskoga znanstvenog i visokoškolskog sustava, rekao je Simonić. Ali, kako je istaknuo, ako se će se ti sustavi reformirati, a ne prilagoditi, tada konsenzus nije moguć. To pak nameće pitanje odluke - hoćemo li se odlučiti za radikalne ili postupne - ´korak po korak´ promjene tih sustava. Isto tako, dodao je Simonić, promjene nameću i velik teret odgovornosti znanstvenim i kulturnim ustanovama poput Akademije te članovima akademske zajednice i hrvatskim intelektualcima.
I dok bi, rekao je Simonić, on bio skloniji radikalnim promjenama, analiza postojećih okolnosti i potencijala koji se mogu uključiti u procese mijenjanja, realnijim čine koncepciju postupnih promjena za koju se odlučila i Vlada.
Izdvajanja za znanost i visoko školstvo iz Državnoga proračuna nisu dostatna, ocjenjuje Simonić, ali ističe da su u Proračunu za 2003. ta sredstva povećana u odnosu na proteklu godinu. Tako je u 2002. izdvojeno 1,35 posto BDP-a, a 2003. 1,53 posto, odnosno dvije milijarde i 789 milijuna kuna. S tim u vezi, podsjetio da se 1996. za sustave znanosti i visokoga školstva izdvojilo milijardu i 223 milijuna kuna ili 1,13 posto BDP-a.
Po Simonićevim riječima, ta povećanja pokazuju pozitivan trend i govore o odlučnosti Vlade da, u granicama mogućnosti, postupno povećava ulaganja u znanost i visoko školstvo. Dodao je da su u proračunu za 2003. povećana sredstva ministarstvima prosvjete i športa te znanosti i tehnologije dok su drugim ministarstvima uglavnom smanjena.
Pa ipak, istaknuo je Simonić, sva ta pozitivna kretanja treba promatrati i s obzirom na jedan ograničavajući faktor - izrazito nizak hrvatski društveni proizvod koji iznosi 3650 američkih dolara po stanovniku.
Svoje prvo javno predavanje u HAZU profesor Simonić potkrijepio je iscrpnim podatcima i usporedbama stanja znanosti i visokoga školstva u Hrvatskoj sa stanjem u razvijenim zemljama Europe i svijeta. Na predavanju bili su članovi HAZU i predstavnicie zagrebačkoga Sveučilišta, među kojima i rektorica Helena Jasna Mencer.
Rektorica Mencer tako smatra da su promjene koje sadrži prijedlog zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokome školstvu zapravo politika velikih koraka - sada maksimalno mogućih s obzirom na činjenicu da, istaknula je, zasad nismo sposobni za radikalnije promjene.