HDZ gubi Split i Zagreb, a pobjeđuje u Hrvatskoj. "Ljudi niže naobrazbe biraju HDZ"

Foto: Epa

IVICA PULJAK i njegov Centar ostvarili su uvjerljivu pobjedu na jučerašnjim prijevremenim izborima u Gradu Splitu.

>> Puljak i njegov Centar sad dobili 12 tisuća glasova više nego lani

Puljak je u utrci za gradonačelnika 2021. dobio 17.500 glasova, a jučer je dobio 22.561 glas. To ipak nije bilo dovoljno za pobjedu u prvom krugu. U drugom krugu će se naći s HDZ-ovim nestranačkim kandidatom Zoranom Đogašem, koji je dobio 11.887 glasova. Recimo da je lanjski kandidat HDZ-a Vice Mihanović osvojio u prvom krugu 15.159 glasova.

Inače, što se tiče izbora za Gradsko vijeće, Puljkov Centar ima 42.47 posto, HDZ ima 23.81 posto, Kerumov HGS 7.11%, Most 6.61%, SDP 5.75%, DP, HDS, HSP i Hrvatski suverenisti 5.63%. Možemo ima 3.79%, a Pametno za Split i Dalmaciju 2.56%. 

Trend pada povjerenja HDZ-u

To pokazuje, između ostaloga, trend pada povjerenja HDZ-u u drugom najvećem gradu. Nije Split tu iznimka, HDZ još gore stoji u Zagrebu, kao i u Rijeci, koja mu je poslovično nesklona. Istovremeno jako dobro stoji na nivou države. Kako je takvo što moguće baš u tolikom omjeru?

 

Na prošlim parlamentarnim izborima, onim pandemijskim, održanima u srpnju 2020. godine, HDZ je ostvario uvjerljivu pobjedu. Gledano prema standardnom hrvatskom političkom duopolu, HDZ je osvojio 66 mandata, a Restart koalicija tek 41 mandat.

Od 2020. godine iza HDZ-a su velike afere, poput uhićenja ministra Darka Horvata ili katastrofalne obnove od potresa. Ipak, prema istraživanju Nove TV, HDZ i dalje suvereno vlada Hrvatskom, a da su danas izbori, osvojio bi 29.3%. 

Daleko iza njega je SDP, na najnižem rejtingu u povijesti od 12.8 posto. MOST se bori za treće mjesto i dobiva 9.1 posto, a Možemo 8.9 posto. Domovinski pokret je na 6.3 posto.

Takav HDZ apsolutno je nedodirljiv. No, u većim gradovima, kako nam sugeriraju i rezultati iz Splita, stvari stoje drugačije. 

Loši rezultati u Zagrebu

Što se tiče Zagreba, na lokalnim izborima 2021. godine kandidat koalicije predvođene HDZ-om Davor Filipović osvojio je tek 32.151 glas, odnosno 9.83 posto. Kako bismo taj rezultat stavili u realnu perspektivu, recimo da je Tomislav Tomašević osvojio 147.631 glas.

Na izborima 2017. HDZ je ostvario još gori rezultat. Tada je Drago Prgomet osvojio mizernih 18.478 glasova. Godine 2013. kandidatkinja Margareta Mađerić osvojila je još manje - 16.316 glasova. 

Što se tiče izbora za Gradsku skupštinu, ni tu se HDZ nije uspio približiti pobjednicima. U zadnjih deset godina najbolji rezultat je ostvario 2013., kad je lista koju je predvodio Andrija Mikulić osvojila 42.905 glasova 

U Splitu nešto bolji rezultati

U Splitu HDZ bilježi ipak bolje rezultate. Uostalom, ondje je donedavno imao i gradonačelnika Andru Krstulovića Oparu, koji je 2017. preuzeo odgovornost za grad, a i pobijedio je na izborima za Gradsko vijeće 2021. godine.

No ipak, ako se u obzir uzme loš Đogašev rezultat na ovim izborima, jasno je kako se može reći da HDZ u Splitu trenutno ne stoji dobro. Barem ne onoliko dobro koliko bi oni to htjeli.

Ustvari, HDZ je ondje gdje je bio prije Krstulovića Opare. Bilježio je poraze u Splitu i 2013. i 2009. godine, a prije Krstulovića Opare zadnji HDZ-ov gradonačelnik Splita je bio Ivan Kuret, koji je mjesto prvog čovjeka grada obnašao od 2007. do 2009. godine.

HDZ bolje stoji u ruralnim dijelovima

I rezultati HDZ-a na zadnjim izborima u dva najveća grada, ali i najobičniji dojam govore kako politički uspjeh u Splitu i Zagrebu nije proporcionalan rejtingu stranke na nivou zemlje.

Čini se kako su za to dva glavna razloga, a prvi su pogrešne odluke HDZ-ove središnjice. Što se tiče izbora u Splitu, Đogašev rezultat govori kako kampanja u kojoj je HDZ-ov kandidat skupljao glasove tako što je izbjegavao HDZ nije bila dobra. Zagreb? Opet je problem u kandidatu jer Davor Filipović, ali ni Drago Prgomet očito nisu bili pravi kandidati na prošlim izborima.

Drugi razlog tiče se sociološke prirode: HDZ lošije prolazi u urbanijim sredinama, a bolje u onim ruralnijim, politički nepismenijim, gdje je lakše domoljublje progurati kao program, ali i uspostaviti klijentelističku mrežu.

Plenković se hvalio da HDZ pobjeđuje u 15 županija

Upravo je izreka koja kaže da je zaposlenje najveće oruđe politike u Hrvatskoj jedan od temelja HDZ-ova uspjeha.

Evo i odličnog primjera koji govori o tome. Plenković se nakon prošlih lokalnih izbora hvalio da je HDZ osvojio vlast u 15 hrvatskih županija. U posljednjih 18 godina, nakon četiri kruga lokalnih izbora, broj zaposlenih u općinama povećao se više nego dva i pol puta, u županijama se udvostručio, dok se broj zaposlenih u gradskim lokalnim organima vlasti povećao za 50 posto.

Stručnjakinja za lokalnu upravu Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta detaljno je istraživala ovu tematiku te je zaključila da je zaposlenost na lokalnoj razini najviše rasla u prvoj godini nakon izbora, nakon što je dolazilo do smjene vlasti u gradovima, općinama i županijama. 

Primjerice, porast zapošljavanja u 2019. u odnosu na 2018. evidentan je u općinama za 7.3 posto i u županijama za 2.3 posto, dok je broj službenika i namještenika u gradovima ostao nepromijenjen u odnosu na 2018. godinu, ali je u Zagrebu povećan 4 posto. Nakon lokalnih izbora u pravilu slijede odluke župana, gradonačelnika i općinskih načelnika o potrebi povećanog zapošljavanja, smatra Jurlina Alibegović.

Puhovski: HDZ-u je važno da je jači od SDP-a

Popričali smo o ovome s političkim analitičarom Žarkom Puhovskim.

"Dvije stvari bih istaknuo. Načelno, stranka koja vlada na nacionalnoj razini gubi lokalne izbore koji se održavaju između dvaju parlamentarnih izbora. To se događa često u Europi, ne samo u Hrvatskoj", govori Puhovski.

"Drugo, HDZ je načelno dobro prošao u Splitu. On je i u Zagrebu relativno dobro prošao jer je bio bolji od SDP-a. S nacionalnog stajališta, HDZ-u je važno da je jači od SDP-a jer ove druge stranke najčešće neće doći do boljeg rezultata na nacionalnim izborima.

HDZ-u je u Splitu problem Kerum, on ih najviše oštećuje, a Keruma sigurno neće biti na nacionalnim izborima. Zato treba biti jako oprezan s trijumfalističkim zaključcima da je HDZ gotov u Splitu. To ne samo da je pogrešno nego je i politički opasno", rekao je Puhovski.

Govori da je HDZ pokušao u Splitu igrati na kandidata koji odgovara središnjici na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, a ne splitskim glasačicama i glasačima.

"To je bio Plenkovićev klon. Odnosno, bolje rečeno, po Plenkovićevom naputku izrađeni klon Puljka, a to je naprosto promašeno jer se radi o drugom biračkom bazenu. Nešto je slično bilo u Zagrebu, iako je ondje bilo specifično stanje jer je Možemo odnio sve, a ostali su se borili za drugo, treće i četvrto mjesto", govori on.

"Ljudi niže naobrazbe, ali ne nužno nižeg materijalnog statusa, biraju HDZ"

Pitali smo ga i zašto HDZ ne prolazi dobro u sredinama koje su urbanije, za razliku od onih ruralnih.

"O tome nema spora. Ljudi niže naobrazbe, ali ne nužno nižeg materijalnog statusa, biraju HDZ. Za takve osobe važi da teže mijenjaju temeljna stajališta, kako zbog odanosti nasljeđu tako i zbog slabije informiranosti.

S vremenom se to posve polagano mijenja; sad se već javlja i treća generacija ljudi koji i dalje glasaju za HDZ, ponajprije zato što su kod nas porodice pretežito patrijarhalno ustrojene.

U devedesetima je utjecaj nacional-patriotskog naboja ("Naše ime je naš program", "Zna se"), uz posredovanje Rimokatoličke crkve (i njezinu kontrolu), stvorio snažnu političku bazu za "stožernu hrvatsku stranku". Ovakav je sklop mnogo jači u ruralnim sredinama, a veza je crkvene hijerarhije i HDZ-a višestruko uvjerljivo demonstrirana.

Tako se politička orijentacija preuzima od oca porodice, pa kod biološkog odrastanja nema i onoga političkog, svjetonazorskog, kad se mladi suprotstavljaju roditeljima, kao u skandinavskim državama ili u Njemačkoj", govori on.

Roditeljski utjecaj 

"Mnoga su istraživanja pokazala da je odmak od prethodnoga naraštaja čest u malograđanskim i posebno, u srednjegrađanskim porodicama, a one su opet karakteristične za urbane sredine.

Uz to, iako se stambeno odvajanje od roditelja u Hrvatskoj događa kasnije no drugdje u EU, toga je odvajanja mnogo više u gradovima, a raspad porodice na više porodica omogućuje lakše usvajanje različitog političkog stajališta. Isto važi i za roditeljski utjecaj na sklapanje brakova, odnosno trajnih veza.

Što se tiče HDZ-a, ne smije se zaboraviti ni element klijentelizma koji se jasnije iskazuje u urbanim sredinama, dok je nepotizam izvorno ruralno određen (s jakim izbojima posvuda)", rekao je Puhovski.

Pročitajte više

 

Pročitajte više