URED povjerenika za informiranje donio je rješenje, odnosno upozorenje, prema kojem Ministarstvo financija mora hitno objaviti članove radne skupine koji su pisali prijedlog zakona koji bi trebao regulirati rad utjerivača dugova. Sastav radne skupine izuzetno je bitan jer su sami utjerivači dugova u svojim financijskim izvještajima naveli kako su za pripremu tog zakona angažirali lobiste, konzultante i PR-ovce.
Ministarstvo financija radilo suprotno zakonu
Naglasimo da je Ministarstvo financija, koje vodi Marko Primorac, ovog proljeća prvotno odbilo odgovoriti na Indexov novinarski upit tko piše zakon o utjerivačima dugova.
Nakon novinarskog upita smo informaciju o članovima radne skupine od Ministarstva financija zatražili putem prava na pristup informacijama, no početkom srpnja ove godine smo odbijeni s obrazloženjem da bi objava imena članova radne skupine u fazi prije započetog postupka savjetovanja s javnošću utjecala na samostalnost i neovisnost tog tijela.
Savjetovanje s javnošću je započelo 27. srpnja, no ni tada nisu objavljena imena članova radne skupine, iako je to bila zakonska obaveza. Sve smo prijavili Uredu povjerenika za informiranje, nakon čega su iz tog državnog ureda reagirali upozorenjem.
Sastav radne skupine izuzetno bitan
"Kako uz Nacrt ovog zakona nije objavljen sastav radne skupine niti je objavljena informacija da za njegovu izradu nije imenovana radna skupina, molimo da isto žurno objavite", stoji u današnjem upozorenju Ureda povjerenika Ministarstvu financija uz rok od tri radna dana.
Sastav članova radne skupine izuzetno je bitan ne samo zbog potencijalnog angažmana utjerivača dugova kod pisanja zakona nego i zbog činjenice da taj nacrt zakona, koji bi trebao regulirati tržište vrijedno najmanje pet milijardi eura, ide na ruku upravo utjerivačima dugova. No krenimo redom.
Do sada nitko nije nadzirao rad utjerivača dugova
U Hrvatskoj već gotovo dva desetljeća posluju agencije za naplatu potraživanja, odnosno utjerivači dugova, čije djelovanje do danas nije regulirano. Naime, hrvatske banke prodaju nenaplative i teško naplative kredite agencijama za naplatu potraživanja, koje nisu registrirane kao kreditne institucije, nego kao obična trgovačka društva.
Rad tih utjerivača dugova ne nadziru ni Hrvatska narodna banka (HNB) ni Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). U nizu članaka koje smo objavili o radu utjerivača dugova, a koji uključuju svjedočanstva ljudi, postalo je jasno da velik dio tih agencija provodi praksu koja građane stavlja u nedostojanstven položaj, što vrlo često prelazi u maltretiranje oko vraćanja dugova i tzv. dužničko ropstvo.
>> HDZ-ov ministar financija: Ne znam da postoje problemi s utjerivačima dugova
HDZ-ova politika već godinama donosi odluke koje idu u prilog tim tvrtkama. Podsjetimo kako je ministar financija prije samo sedam mjeseci rekao kako ga nitko nije upozorio da postoji problem s utjerivačima dugova.
Odbili regulirati utjerivače dugova
Naglasimo i kako su Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka (HNB) ovog proljeća odbili moratorij na prodaju dugova utjerivačima nakon niza afera s curenjem podataka od tih agencija te činjenice da su se čelnici tih agencija bogatili preko leđa dužnika, vlastitih klijenata.
U svibnju ove godine vlada Andreja Plenkovića donijela je odluku da se odbija prijedlog zakona koji bi regulirao utjerivače dugova i to s nevjerojatnim obrazloženjem kako oni sami pišu zakon.
>> Plenković odbio prijedlog za zaštitu građana od utjerivača dugova
"Propisat će da se dužnike ne smije uznemiravati niti im davati obmanjujuće informacije", stajalo je u tom obrazloženju. Koliko je to obrazloženje groteskno, pokazuje činjenica da utjerivači dugova ne smiju uznemirivati ni obmanjivati niti po aktualnim, važećim zakonima.
Odbili zaustaviti praksu blokiranja tvrtki jer zapošljavaju dužnike
Ne treba zaboraviti da su ministarstva financija i pravosuđa odbila dati pravno mišljenje vezano za činjenicu da utjerivači dugova i dalje blokiraju račune tvrtki samo zato što su zaposlile dužnika. Objavili smo priču kako je tvrtka EOS Matrix od jednog obrta zatražila da plaću tog zaposlenika uplaćuje njoj, a nakon što je obrt to odbio učiniti, EOS Matrix zaprijetio je blokadom računa, odnosno ovrhom nad cijelim obrtom. U Fini kažu kako je to moguće, a vrsni odvjetnici da nije.
>> Evo kako se oduprijeti prijetnjama utjerivača dugova koji žele blokirati vašu tvrtku
Ni Ministarstvo pravosuđa ni Ministarstvo financija nisu se htjeli očitovati o ovom problemu, što je u najmanju ruku vrlo čudno. I nakon što smo objavili članak o tome kako se tvrtke i obrti mogu oduprijeti tim agencijama, nastavila se ta praksa.
Odbili raspraviti o utjerivačima u saboru i na povjerenstvima
No tu nije kraj. Ni nakon rješenja AZOP-a o kazni za B2 Kapital zbog curenja osobnih podataka od 2.2 milijuna eura, ni nakon istrage protiv tvrtke EOS Matrix zbog curenja osobnih podataka 181 tisuće ljudi, među kojima su i maloljetnici, HDZ nije dozvolio da se o toj temi i općenito utjerivačima dugova raspravlja na saborskim odborima.
>>Otkrivamo: Od utjerivača dugova procurili osobni podaci stotina maloljetnika
>> AZOP izrekao kaznu B2 Kapitalu: Zbog curenja podataka kažnjeni s 2.2 milijuna eura
HDZ-ova većina u saboru u lipnju ove godine bila je protiv osnivanja istražnog povjerenstva za utjerivače dugova. Istražnim povjerenstvom htjelo se utvrditi razmjenjuju li agencije za naplatu potraživanja osobne podatke svojih dužnika s drugim pravnim osobama ili drugim agencijama za naplatu potraživanja te prikupljaju li druge podatke o članovima kućanstva dužnika, pa i maloljetnicima.
Za HDZ-ovce je rasprava o utjerivačima dugova sprdačina
Htjelo se utvrditi koriste li se agencije nametljivim, zlostavljačkim ili drugim nedopuštenim praksama u naplati dugovanja. HDZ-ova Grozdana Perić, inače čelnica saborskog odbora za financije, raspravu na temu utjerivača dugova tada je nazvala - sprdačinom.
>> Sabor sutra raspravlja o osnivanju povjerenstva zbog agencija za utjerivanje dugova
U cijeloj priči valja naglasiti i kako je od utjerivača dugova osobne koristi imao viceguverner Hrvatske narodne banke, koja nikada nije regulirala utjerivače dugova, dok se bivši HDZ-ov ministar graditeljstva obogatio tajnim ortačkim ugovorom koji je provodio preko nedavno kažnjene agencije B2 Kapital.
>> Ministar, viceguverner HNB-a i HDZ-ovac imali su osobne koristi od utjerivača dugova
Uhićeni HDZ-ovac Damir Škugor preko tvrtke svoje majke Tri D Rada otkupljivao je potraživanja koja je preprodavao da bi mu na račun sjela 23 milijuna kuna. Valja naglasiti da ni politika ni regulatori, prije svega Hrvatska narodna banka, nisu do sada reagirali na činjenicu da je već utvrđeno kako su banke davale podatke agencijama kojima nisu smjele.
>> Utjerivači dugova su kažnjeni zbog curenja podataka. Sad je red na banke
Portal Index u prosincu prošle godine dostavio je AZOP-u tipizirani ugovor o prodaji potraživanja (ugovor o cesiji) između banaka i agencije, iz kojeg je razvidno kako banke agencijama koje se bave utjerivanjem dugova dostavljaju i broj telefona svojih bivših i aktualnih klijenata. To, prema AZOP-ovom očitovanju Indexu, nisu smjele raditi.
Direktori utjerivača se bogate
Naglasimo kako je Index otkrio i da je Maja Dubenik, direktorica agencije za naplatu potraživanja APS Hrvatska, nedavno postala vlasnica stana u Zagrebu po cijeni od nešto više od 580 eura po kvadratu jer prijašnji vlasnik nije mogao vraćati kredit. Nakon što smo objavili priču, njena agencija izbačena je iz Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja (HUAN).
>> Utjerivači dugova koje je razotkrio Index izbačeni iz udruge takvih agencija
>> Otkrivamo sumnjivu pozajmicu šefa utjerivača dugova: 12% kamata i vikendica kao zalog
Za sada nemamo podatke jesu li banke, nakon izbacivanja ove tvrtke iz cehovskog udruženja, i dalje nastavile poslovati s ovom tvrtkom. Podsjetimo, HNB se u ovom slučaju proglasio nenadležnim.
Objavili smo i priču o direktoru EOS Matrixa Bernhardu Melischnigu. Prije nego što je postao šef u EOS Matrixu, Melischnig je 2013. godine posudio svom poznaniku 38 tisuća eura uz kamatu od visokih 12 posto godišnje, i to u vrijeme kada su prosječne kamate bile oko 7 posto, a zalog te pozajmice bila je vikendica u blizini Zagreba u vlasništvu treće, tada 75-godišnje ženske osobe, koja je u prijateljskim odnosima sa zajmoprimcem.
Ne žele objaviti tko piše zakon
I ta tvrtka i udruženje tvrdili su kako je u ovom slučaju sve po zakonu. Kako utjerivači dugova nisu regulirani kao financijske institucije, čelnici tih tvrtki ne prolaze proceduru kao što prolaze članovi uprave banaka ili drugih financijskih institucija niti podliježu istim pravilima.
Zbog svega ovog zatražili smo od Ministarstva imena autora koji pišu zakon koji će regulirati utjerivače dugova jer sve nabrojeno budi sumnju u čiju će korist, odnosno na čiju štetu, ići zakon o regulaciji utjerivača dugova.
"Mišljenja smo da bi se javnom objavom imena članova radne skupine u fazi prije započetog postupka savjetovanja s javnošću utjecalo na samostalnost i neovisnost te stvorila mogućnost za pritisak na članove skupine", stajalo je u odbijenici Ministarstva financija na naše traženje putem prava na pristup informacijama da nam se dostave imena članova radne skupine koja radi na pripremi zakona.
Novi prijedlog zakona utjerivačima i dalje omogućuje predatorsku poziciju
No 27. srpnja ove godine ministar Primorac sa suradnicima je predstavio paket tri zakonska prijedloga kojim se uređuje rad agencija za otkup i naplatu potraživanja. Sva tri zakonska prijedloga objavljena su u sklopu javnog savjetovanja, koje će trajati 30 dana, odnosno do 26. kolovoza.
Nacrt zakona koji se našao u fazi javne rasprave, iako detaljnije uređuje međusobne odnose između dužnika i agencija, ni jednom odredbom ne ide prema poboljšanju dužnikovog položaja. Primjerice, i dalje se ne vidi problem da dužnik prvo otplaćuje zateznu kamatu, a zatim glavnicu. To agencijama za naplatu potraživanja i dalje omogućuje da predatorski stavljaju dužnike u poziciju vječnog dužništva.
Nema prava prvenstva pristupa vlastitom dugu
Isto tako, zakon ne omogućuje pravo prvenstva pristupanja vlastitom dugu dužnika po kupoprodajnoj cijeni koju je agencija ostvarila na aukciji, a nakon što su agencije obavile aukciju. Tu je i očit manjak transparentnosti u izvještavanju HNB-a, a nakon provedenih aukcija portfelja dugova.
Naime, HNB bi bio svojevrsni regulator tim agencijama, i to nakon što je preko njih viceguverner po povoljnoj cijeni riješio svoje stambeno pitanje.
Nema ni zabrane trgovanja povezanih osoba
Zakon također ne uređuje zabrane trgovanja neprihodonosnim potraživanjima povezanih osoba uprava agencija, banaka i regulatornih tijela niti propisuje mjere zakonskih kazni za takvo postupanje.
Na kraju, unatoč činjenici da je AZOP jednoj takvoj agenciji nedavno propisao najveću financijsku kaznu zbog kršenja odredbi o zaštiti osobnih podataka, ovaj zakon pobliže ne uređuje načine i uvjete upravljanja osobnim podacima dužnika. Sve ovo ide na ruku utjerivačima dugova.
Upozorenje Ureda Povjerenika za informiranje by Ilko Ćimić on Scribd