VLADA Andreja Plenkovića donijela je odluku da se odbija prijedlog zakona koji bi regulirao utjerivače dugova prema prijedlogu zastupnika Možemo i SDP-a. Vlada u obrazloženju navodi da su oni sami, odnosno Ministarstvo financija, započeli izmjene Zakona o kreditnim institucijama, i to prema direktivi Europske unije.

>> Dugovi se ne mogu prodavati bez pristanka dužnika

"Prijedlogom zakona propisat će se da se dužnike ne smije uznemiravati niti im davati obmanjujuće informacije", stoji u najavi vlade o tome kako misle regulirati agencije za naplatu potraživanja koje su u osnovi utjerivači dugova. Koliko vlada misli ozbiljno, pokazuje činjenica da utjerivači dugova ne smiju uznemirivati ni obmanjivati ni po važećim zakonima. 

"Vlada nastavlja s politikom na strani utjerivača dugova"

Sandra Benčić iz Možemo i Peđa Grbin iz SDP-a u izjavama za Index slažu se u ocjeni da je vlada od samih početaka na strani utjerivača dugova, a protiv građana i da se ovom odbijenicom nastavlja ta politika. 

Vladina odbijenica dolazi pred sutrašnju saborsku raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o kreditnim institucijama, koji, prema zastupnicima Možemo i SDP, jamči da se dugovi ne mogu prodavati bez pristanka dužnika, čime žele pomoći građanima pred utjerivačima dugova.

Podsjetimo da vlada zajedno s Hrvatskom narodnom bankom već godinama najavljuje izmjene zakona kojima bi se regulirali utjerivači dugova. Isto tako, valja naglasiti da Ministarstvo financija već mjesecima odbija dati javnosti na uvid sastav radne skupine koja radi na izmjeni tog zakona. 

Popis je bitan jer su se agencije za na naplatu potraživanja javno u svojim financijskim izvještajima pohvalile da su za te vladine izmjene zakona angažirale lobiste i PR agencije. No, krenimo redom. 

"Predložena izmjena zakona nije dovoljna ni sveobuhvatna"

Poslije niza afera utjerivača dugova, koje su izašle u javnost protekle dvije godine, a kulminirale su nakon što je iz jedne od njih procurilo više od 70 tisuća osobnih podataka, zastupnici Možemo i SDP-a uputili su u saborsku proceduru prijedlog zakona kojim bi se onemogućila prodaja potrošačkih kredita agencijama za naplatu potraživanja bez pristanka dužnika, već bi to vrijedilo samo između banaka. 

Od guvernera HNB-a zatražili su i moratorij na prodaju dugova građana od kreditnih institucija agencijama za naplatu potraživanja dok se ne donese zakon koji to regulira, no odbijeni su. Benčić je predložila model otplate za dužnike u kojem 50 posto ide na glavnicu, a ostalo na troškove i kamate, a ne kao do sada da se prvo pokrivaju troškovi, onda kamate, a da se do glavnice najčešće ni ne dođe. Sve je to odbijeno. 

"Predložena izmjena zakona nije dovoljna ni sveobuhvatna", stoji u današnjoj vladinoj odbijenici prijedloga zakona dijela oporbe. Vlada Andreja Plenkovića smatra da će Ministarstvo financija donijeti sveobuhvatniji zakonodavni okvir koji će sadržavati niz mjera s ciljem bolje zaštite dužnika kako prije, tako i nakon kupoprodaje potraživanja. 

Vlada uvodi promjene koje već postoje 

Vlada je danas tako najavila da će se novim zakonom regulirati da nema uznemiravanja i davanja obmanjujućih informacija iako je to regulirano već postojećim zakonima. 

"Prije prve naplate duga i kad god to dužnici zatraže, trebaju im se dostaviti informacije o, među ostalim, obavljenom prijenosu, identifikacijski podaci i podaci za kontakt kupca kredita i pružatelja usluga servisiranja kredita", stoji u najavama novog zakona. Isto tako, najavljuje se da bi utjerivači dugova ubuduće svaka tri mjeseca morali podnositi financijska izvješća regulatoru. 

U najavi ne stoji tko bi trebao biti regulator tim agencijama, ali se najavljuje da će u budućnosti agencije za naplatu potraživanja morati imati odobrenje za rad. 

Jadno i besramno

"Oni će donijeti zakon koji će ojačati poziciju agencija za naplatu potraživanja, a na štetu građana", uvjerena je Sandra Benčić iz Možemo u kratkom razgovoru za Index. Kako dodaje, očekivala je odbijenicu vlade na njihov prijedlog zakona podsjetivši kako je ova vlada posljednje dvije godine odbijala regulaciju tih agencija koje konstantno krše pravo na privatnost i pravo na dostojanstvo. 

"Odbijanjem ovog prijedloga HDZ jasno pokazuje da je stranka interesnih grupa, između ostalih, i ovih koji operiraju kroz financijske i parafinancijske institucije", zaključuje Benčić. 

Odbijenica vlade ne iznenađuje ni šefa SDP-a Peđu Grbina, koji naglašava da je upravo ova vlada otpočetka na strani utjerivača dugova, a ne građana. Vlada umjesto da pomogne svojim građanima, nastavlja Grbin, tek sada daje obećanja da će napraviti nešto što je odavno trebalo biti napravljeno. Grbin posebno ističe jedan dio obrazloženja vlade, za koji smatra da je, kako kaže, jadan i besraman. 

Što se to piše u Ministarstvu financija? 

"Ono što je posebno intrigantno je da vlada najavljuje kako će ograničiti utjerivačima dugova uznemiravanje građana, a to, u osnovi, utjerivači ne bi smjeli ni sada činiti. Upravo to je zapravo priznanje vlade potpune kapitulacije pred utjerivačima. Sve u svemu, jadno i besramno", zaključuje Grbin. 

No vratimo se na najavu regulacije agencija za naplatu potraživanja koju trenutno piše Ministarstvo financija. Naime, to je ministarstvo već ranije najavilo da će u trećem kvartalu ove godine u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona koji će napokon regulirati tvrtke koje se bave utjerivanjem dugova, odnosno tržište vrijedno 5 milijardi eura. 

Agencije koje otkupljuju loše kredite od banaka i nenaplaćene račune telekoma i ostalih tvrtki djeluju kao obični d.o.o. i nemaju regulatora. Isto tako, iako agencije imaju sve odlike financijske institucije i posluju s bankama temeljem Odluke Hrvatske narodne banke o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, nemaju ni nadzor, odnosno njih ne nadziru ni HNB ni Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.  

Niz afera utjerivača dugova koje su povezane s HDZ-om

Nedostatak regulative posljednjih 15 godina nad tim agencijama doveo je do posljedica kao što su dva velika curenja podataka iz dvije najveće agencije za naplatu potraživanja, konstantne primjedbe građana na maltretiranja tih agencija i sumnjivi poslovi čelnika tih agencija s pozajmicama i kupovinom stanova. 

Napomenimo samo neke. Upravo od tih agencija viceguverner HNB-a kupio je vilu u Zagrebu koju je platio malo manje od 1.9 milijuna kuna, a procijenjena je na 3.05 milijuna kuna. Sad već bivši ministar Ivan Paladina obogatio se tajnim ortačkim ugovorom koji je provodio upravo preko agencije B2 Kapital, a tu je i uhićeni HDZ-ovac Damir Škugor, koji je preko tvrtke svoje majke Tri D Rada otkupljivao potraživanja koja je preprodavao da bi mu na račun sjela 23 milijuna kuna.  

Guverner HNB-a Boris Vujčić godinama se opirao regulaciji agencija, iako one najviše posluju i zarađuju od banaka kupujući nenaplativa potraživanja, tvrdeći da se čeka Direktiva Europske unije o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima. Ta direktiva donesena je krajem 2021. godine. 

Angažirali lobiste i PR-ovce

U više upita zatražili smo od Ministarstva financija da nam otkrije tko su ljudi koji rade na pisanju zakona koji bi napokon trebao regulirati te agencije, no uvijek smo do sada bili odbijeni. To je posebno bitno jer su agencije za naplatu potraživanja svjesne da će se ove godine napokon regulirati njihov rad. Stoga su odlučile angažirati lobiste i PR agencije.

"Hrvatska Vlada najavila je njezinu provedbu (Direktive EU, op.a.) tijekom trećeg tromjesečja 2023. godine. Društvo će proaktivno sudjelovati i doprinositi procesu implementacije Direktive uz potporu tvrtki za lobiranje, odnosa s javnošću i konzultantskih tvrtki, kao zajednički projekt / pristup Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja (HUAN)", stoji u financijskom izvještaju tvrtke EOS Matrix, koja s prihodima od 95.3 milijuna eura i dobiti malo višom od 18 milijuna eura predstavlja najveću agenciju za naplatu potraživanja. 

Mišljenje Vlade RH na Prijedlog zakona by Ilko Ćimić on Scribd