Hebrang je Hini izjavio da je BIS Healthcareu iz Velike Britanije, s kojom je prekinuta suradnja jer nositelji projekta u Hrvatskoj nisu bili zadovoljni njezinim prijedlozima, isplaćeno 1,2 milijuna dolara od ukupno dva milijuna koliko je trebala primiti.
"Istraga Svjetske banke, čije rezultate očekujem idućeg mjeseca, meni je na neki način satisfakcija, jer sam od početka ukazivao na promašenost projekta i nepravilnosti unutar njega", kaže Hebrang.
Dodaje kako se projekt reorganizacije koprivničke bolnice nastavlja te bi u njega, do predviđenog završetka 30. lipnja iduće godine, trebalo biti uloženo još pet milijuna dolara.
Hebrang ističe da je nakon njegove prozivke zbog 7,5 milijuna dolara isplaćenih za intelektualne usluge bivši direktor projetka reforme zdravstva Stipe Orešković odmah dao ostavku.
Ne želeći ulaziti u polemiku s ministrom, Orešković je za Hinu kratko izjavio da "treba pričekati objavu izvješća Svjetske banke pa će onda sve biti jasno - i kako je do istrage došlo i tko ju je inicirao".
Ravnatelj koprivničke bolnice Mijo Bardek kaže da je oko projekta tijekom godina nagomilano puno negativne energije na lokalnoj i državnoj razini te u političkim krugovima.
Ostala je još godina dana tijekom koje bi bolnica trebala biti dokraja uređena i dobiti novi operacijski trakt, hitnu službu, psihijatriju, dnevnu bolnicu i središnji dijagnostički laboratorij, napominje Bardek.
Svjetska banka odobrila je 1999. Hrvatskoj zajam od 29 milijuna dolara za reformu zdravstva, koji bi, nakon što je lani produžen za godinu dana, trebao biti realiziran do 30. lipnja 2005. Ugovor o zajmu potpisao je tadašnji ministar zdravstva Željko Reiner.