HRVATSKA televizija (HTV) više nije propagandni stroj Vlade ili vladajućih stranaka, ali je njen program još uvijek daleko od toga da kvalitetno služi interesima javnosti, zaključak je danas objavljenog istraživanja Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO).
Cilj projekt pod nazivom "Politika na HTV-u" bio je istražiti u kojoj mjeri politika utječe na program nacionalne javne televizije, te koliko HTV u političkom smislu utječe na javnost. Izrađen je na osnovi analize programa od početka do kraja studenog prošle godine.
Rezultati dobiveni znanstvenom metodom analize sadržaja uspoređeni su s rezultatima sličnog istraživanja provedenog u predizbornom razdoblju, listopadu i studenom 1999.
Uz izvještaj o analizi programa, istraživanje je temeljeno i na intervjuima s 14 javnih stručnih osoba.
Prema rezultatima i komentarima istraživanja HTV je, kao najmoćniji medij u zemlji, u svojim vijestima smanjio udio politike, a povećao broj vijesti o sindikatima, sudstvu, javnoj upravi, ekonomiji i nevladinom sektoru. U emisijama se više ne izjednačavaju interesi vladajuće koalicije s općim društvenim interesima, a Vladini stavovi više nisu okosnica programa. Izjednačeno je pojavljivanje u programu vladajućih i opozicijskih političara, dok je tri godine ranije taj omjer bio tri puta veći u korist vladajućih.
Među potisnutim temama na prvom su mjestu one o manjinama. HHO u izvješću tvrdi da HTV i nadalje izbjegava igrati "odvjetničku ulogu" prema hendikepiranim i marginalnim skupinama, čime zaostaje za medijima u zrelim demokratskim društvima.
Iako je smanjeno isticanje nacionalnih obilježja, te učestalost nacionalističkog govora i etničkog govora mržnje, HTV i nadalje zapostavlja "edukacijsku funkciju", odnosno osposobljavanje ljudi za participaciju u demokratskom odlučivanju.
Za razliku od političkih, u dokumentarnim i obrazovnim emisijama zadržana je visoka usredotočenost na povijesne teme, a cijeli program još uvijek zanemaruje vrijednosti modernog građanskog društva, kažu u HHO-u.
Po riječima predsjednika HHO-a Žarka Puhovskog nedostatak istraživanja je što su se njegovi rezultati uspoređivali s istraživanjem iz 1999., provedenim u vrijeme predizborne utrke, no "namjera mu je bila utvrditi stanje na javnoj televiziji na empirijski način".
Izrazivši zadovoljstvo izvješćem, privremeni glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić kazao je kako njegovi rezultati pokazuju daljnje ciljeve kojima HTV mora težiti.
Istraživanje je na poticaj i u organizaciji HHO-a proveo Institut za društvena istraživanja, a financijski ga je pomogla misija OESS-a u Hrvatskoj.
(Hina) am so