Središnja banka oglasila se danas priopćenjem za javnost imajući u vidu, kako navode, "začuđujuće reakcije pojedinih medija i javnih djelatnika na neke od provedbenih odluke što ih je Hrvatska narodna banka donijela na temelju novog Zakona o deviznom poslovanju".
U priopćenju se iznose činjenice u vezi tog zakona i provedbenih odluka "u cilju što potpunije i istinite obaviještenosti javnosti".
Navodi se da je Zakon o deviznom poslovanju, objavljen u Narodnim novinama 96/03 od 10. lipnja ove godine, usvojen u Hrvatskom saboru krajem svibnja, a predstavlja značajnu liberalizaciju deviznog poslovanja u odnosu na dotad važeći Zakon o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata, koji je bio donijet 1993. godine i u međuvremenu dvaput dopunjavan ili mijenjan. Druga ključno obilježje novog Zakona je prilagodba njegovih odredbi propisima koji važe u Europskoj uniji, te je sročen tako da će jednostavno, automatskim prekidom važenja pojedinih članaka, moći ostati u primjeni i nakon priključenja Hrvatske EU.
Podsjeća se da je zakon usvajan u redovnoj proceduri, s šestomjesečnim razmakom između prvog i drugog čitanja, što je svakom zainteresiranom omogućavalo da dobro prouči sve predložene odredbe i čime su obrazložene. Iz HNB-a napominju da je prijedlog zakona s obrazloženjem bio dostupan i najširoj javnosti na Internet stranici središnje banke, koja je sudjelovala u njegovoj pripremi. I u tekstu Zakona vidljivo je, a i u pratećem pismenom obrazloženju i u usmenom izlaganju predstavnika Vlade prigodom usvajanja Zakona jasno je navedeno da u ovom času još nije provediva potpuna liberalizacija svih kapitalskih transakcija s inozemstvom. U pisanom obrazloženju i u uvodnom izlaganju zamjenika ministra financija izričito je istaknuto da će se u pogledu depozitnih poslova fizičkih osoba s inozemstvom zadržati postojeća ograničenja, sve do punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
Nakon takvih obrazloženja Zakon je dobio više nego uvjerljivu podršku saborskih zastupnika (77 za, 8 protiv, 4 suzdržana). S obzirom na tako jasan stav Sabora čudi da neki zastupnici proteklih dana ponovo otvaraju ovu temu, prozivajući pritom sasvim neutemeljeno Hrvatsku narodnu banku, navodi se u priopćenju HNB-a.
Također se naglašava da se niti jednom od provedbenih odluka ne uvode bilo kakve nove ili pojačane restrikcije u pogledu iznošenja deviza i njihovog deponiranja u inozemstvu. Upravo suprotno, ideja Zakona i njegov rezultat bit će bilo neposredna bilo postupna liberalizaciju kapitalskih transakcija. Zadržavanje određenih kapitalnih restrikcija obrazloženo je u pripremi i kod usvajanja Zakona. Hrvatska narodna banka ne smatra da bi trenutno dopuštanje neograničenog iznošenja i deponiranja ušteda naših građana u inozemne banke donijelo korist hrvatskom gospodarstvu. Poticanje odljeva hrvatske štednje u inozemstvo u ovom trenutku može značiti samo da bi se potom ovdašnje banke, država i građani, još više zaduživali u inozemstvu. I to u situaciji kad vanjski dug ionako brzo raste i kad je potrebno voditi politiku ograničavanja rasta udjela duga u bruto domaćem proizvodu, na što je i središnja banka proteklih mjeseci upozoravala. Pritom iz HNB-a podsjećaju i na to koliko značenje u u visoko "euriziranoj" zemlji poput Hrvatske imaju oscilacije u priljevu i odljevu štednje za stabilnost tečaja domaće valute, te koliko je stabilnost tečaja - napose u zemlji kao što je Hrvatska - važna za inflacijska očekivanja i ponašanje gospodarskih subjekata.
Niti mnoge druge zemlje, uključujući i pojedine članice današnje Europske monetarne unije nisu ukidale slična ograničenja kapitalskih transakcija sve do kasnih 80-ih ili početka 90-ih godina, kada su to morale učiniti u procesu europskih integracija. Susjedna Slovenija, primjerice, koja u EU ulazi u prvoj skupini novih članica, ukinula ih je tek prije nekoliko mjeseci, navode iz HNB-a.