Državno izborno povjerenstvo o tome je obavijestilo Ministarstvo pravosuđa koje će se o tome očitovati, pretpostavlja se u DIP-u, kad se zaključe izborne liste, i kad će se točno znati koliko je birača upisanih kao muslimani iskoristilo mogućnost da promijeni podatak o narodnosnoj pripadnosti u biračkom popisu.
U BNZH procjenjuju da se oko 95 posto Bošnjaka u biračkim popisima vode kao muslimani, a po popisu stanovništva 2001., 20.755 građana očitovalo se kao Bošnjaci, a 19.677 kao muslimani.
Vlada je produžila rok za uvid u biračke popise i omogućila promjenu podataka o narodnosnoj pripadnosti do petka, 9. svibnja.
Po Zakonu o izborima za članove predstavničkih tijela lokalne i područne samouprave, po kojem se biraju i samoupravna tijela nacionalnih manjina (vijeća i predstavnici), biraču koji nije upisan u birački popis neće biti dopušteno glasovanje, osim ako potvrdom nadležnog upravnog tijela ne dokaže da ima pravo glasovati. Ta se potvrda, s promijenjenom narodnosnom pripadnosti, nakon zaključenja biračkih popisa, može dobiti u državnom uredu opće uprave i na sam dan izbora, ali samo ako je građanin bio upisan u opći birački popis.
U BNZH smatraju da to neće biti moguće u zadanu roku jer je velik broj birača koji bi trebali promijeniti podatke, a takvi se uredi nalaze samo u županijskim središtima. Stoga je bošnjačka zajednica zatražila da se i građanima koji su upisani kao muslimani sam čin izlaska na izbore prizna kao iskaz volje da biraju predstavnike za bošnjačka vijeća.
Po popisu stanovništva 2001. Bošnjaci su druga nacionalna manjina u Hrvatskoj, iako je njihov broj dvojnim očitovanjem ili kao Bošnjak, odnosno kao musliman prepolovljen, tvrde u BMZH.
Također navode da su predali liste za izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina za 401 od mogućih 577 kandidata.