HOK: Mali trgovci odlučuju povući pojedine proizvode jer trpe gubitke ako ih imaju

Ilustracija: Goran Kovacic/PIXSELL

Ceh trgovaca Hrvatske obrtničke komore (HOK) od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja traži da cijene proizvoda unutar zadnjeg vladinog paketa mjera ograniči postavljanjem granice za visinu marže, a ne za finalnu cijenu proizvoda.

Tako ograničene cijene onemogućile bi konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci, kaže se danas u priopćenju HOK-a. 

"Pojedini mali trgovci odlučuju povući s polica pojedine proizvode jer trpe izravne gubitke ako ih imaju u ponudi"

Objašnjava se da neki proizvodi obuhvaćeni vladinom odlukom o ograničavanju cijena imaju veću nabavnu cijenu od konačne propisane odlukom te da su mali trgovci tako stavljeni u još nepovoljniji položaj u odnosu na velike trgovačke lance, koji imaju puno manje nabavne cijene.

Zbog toga, kako se navodi, pojedini mali trgovci odlučuju povući s polica pojedine proizvode jer trpe izravne gubitke ako ih imaju u ponudi.

Upozorava se da je situacija u kojoj je konačna cijena proizvoda manja od one nabavne protivna Zakonu u trgovini, koji nepoštenim trgovanjem osobito smatra prodaju robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost.

HOK predlaže da se trgovcima ograniči marža na pojedine proizvode

HOK stoga smatra da treba izmijeniti odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini tako da se trgovcima ograniči marža na pojedine proizvode, a ne na finalne cijene proizvoda.

Ujedno podsjeća da je Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja uputio i zahtjev da se svakom obrtniku odnosno poduzetniku omogući potpuno samostalno određivanje radnog vremena prodajnog objekta, bez ograničenja.

"Upitan opstanak i poslovanje obrtnika koji posluju s grobljima, svetištima, suvenirnicama..."

Naglasak je pritom stavljen na obrtnike koji posluju na grobljima i svetištima vezanima uz crkve te suvenirnicama, koji su poslovni i tržišno orijentirani na dane kada građani u najvećoj mjeri posjećuju ta mjesta, tj. nedjeljama i blagdanima.

Naime, groblja i svetišta nisu obuhvaćena izuzecima od primjene ograničenja rada nedjeljom te im preostaje mogućnost odabira 16 nedjelja godišnje za rad, čime njihovi opstanak i poslovanje postaju upitni jer se kod te vrste prodaje ne može očekivati prelijevanje prometa na u druge dane u tjednu, upozorava HOK.

Pročitajte više