Nezavisni zastupnik Silvano Hrelja danas je najavio da u saborsku proceduru upućuje Prijedlog zakona o pravobranitelju za umirovljenike i starije osobe, s ciljem više razine zaštite te velike i socijalno osjetljive skupine građana.
"U mnogim zemljama koje su prihvatile koncepciju specijaliziranih pravobranitelja postoje i oni za umirovljenike, a kako je Hrvatskoj, osim pučkog pravobranitelja, djeluju i pravobranitelji za prava djeteta, za ravnopravnost spolova i za osobe s invaliditetom, možemo reći da je u Hrvatskoj prihvaćen koncept specijaliziranih pravobranitelja", pojašnjavao je Hrelja na konferenciji za novinare u Saboru.
"Rasteretio bi se ured pučke pravobraniteljice"
Osnivanjem specijalizirane institucije, kaže, rasteretio bi se ured pučke pravobraniteljice u čijim se izvješćima ističu poteškoće u ostvarivanju prava i podmirenju osnovnih životnih potreba kao i nejednaka dostupnost zdravstvene zaštite s obzirom na imovno stanje i prebivalište.
S jednim od najvećih udjela starijeg stanovništva u Europi, naglasio je, Hrvatska se svrstava među zemlje u svijetu s najstarijim stanovništvom. Prema podacima UN-a za 2020. veći udio stanovništva 65+ od Hrvatske imali su samo Japan, Italija, Portugal i Finska, a broj starijih građana se povećava i lako je pretpostaviti da će se i u većem broju susretati s problemima u ostvarivanju svojih prava, upozorio je.
S ciljem više razine zaštite te velike i socijalno osjetljive skupine građana, predlažemo osnivanje pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe i uređivanje te problematike posebnim zakonom koji danas upućujemo u proceduru, izvijestio je Hrelja.
Što bi još radio novi pravobranitelj?
Ističe da bi se tim Zakonom osnovala specijalizirana institucija u čijem bi djelokrugu bila zaštita prava starijih osoba i umirovljenika, čime bi se osigurala djelotvornija zaštita prava ove velike i ranjive skupine hrvatskih stanovnika.
Prema prijedlogu, pravobranitelj za umirovljenike i starije osobe razmatrao bi slučajeve ugroženosti prava umirovljenika i starijih građana koje su im prilikom obavljanja poslova iz svoje nadležnost počinila tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, tijela državne uprave u čijoj su nadležnosti poslovi socijalne skrbi, nadzora zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, ustanove i službe socijalne skrbi te trgovačka društva u javnom i privatnom vlasništvu čija je djelatnost pružanje zdravstvene ili socijalne zaštite ili djelatnici u tim tijelima, ustanovama, službama i trgovačkim društvima.
Također, osobito bi razmatrao slučajeve ugrožavanja ili povrede prava iz obveznog mirovinskog osiguranja po svim osnovama, prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, prava iz obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, prava iz sustava socijalne skrbi kao što su pravo na inkluzivni dodatak te prava na smještaj u dom za starije i nemoćne osobe i druga prava, najavio je Hrelja.