Hrvati sve više na tabletama za smirenje



TIJEKOM 2009. godine u Hrvatskoj je na lijekove potrošeno 4.615,283.338 kuna, što predstavlja rast od oko pola milijarde kuna u odnosu na godinu dana ranije, vidi se iz podataka Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

Rast potrošnje lijekova je 15 posto, što je puno više od europskog prosjeka, koji u pravilu iznosi šest do osam posto. Po ukupnim brojkama, na vrhu ljestvice našli su se lijekovi za srce i krvožilni sustav, čija je potrošnja iznosila oko 940 milijuna kuna. Slijede ih lijekovi za živčani sustav s udjelom od oko 740 milijuna kuna, lijekovi protiv visokog tlaka i masnoća u krvi, a nakon toga pripravci za liječenje zloćudnih bolesti te pripravci za liječenje sustavnih infekcija.

Sve više tableta za smirenje

Najveći broj popijenih lijekova odlazi na one za liječenje visokog tlaka i kolesterola, ali vrlo visoko mjesto zauzeli su i lijekovi za smirenje, kao što su Normabel ili Helex. Najveći broj propisanih lijekova odlazi na one protiv povišenog tlaka, a tablete za smirenje, kao Helex, Normabel ili Apaurin, na sedmom su mjestu na toj listi.

Citostatici, antibiotici i lijekovi protiv visokog tlaka, koji se izdaju samo na liječnički recept, proračun su stajali preko milijardu kuna. Sljedeća milijarda otišla je na lijekove protiv masnoća u krvi, psiholeptike, antidijabetike i analgetike, a na visokom mjestu su i lijekovi za opstruktivne bolesti dišnih puteva.

Najviše vlastitih novaca za Andol i Aspirin

Građani su iz vlastitog džepa najviše novaca, oko 35 milijuna kuna, izdvojili za Aspirin i Andol, a odmah nakon njih i za druge antiseptike ili protuupalne lijekove, kao što su Voltaren ili Ibuprofen. Puno novaca, oko 18 milijuna kuna, je potrošeno za antiseptike, i to vrlo vjerojatno zbog globalne pandemija svinjske gripe, koja je prošle godine zabrinula ogroman broj ljudi.

Najviše lijekova po glavi stanovnika trošilo se u Požeško-slavonskoj županiji, Primorsko-goranskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, najmanje u Brodsko-posavskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. Najveća potrošnja u kunama zabilježena je u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj, a najmanja u Ličko-senjskoj i Brodsko-posavskoj županiji.

Pročitajte više