Hrvatska među zemljama EU s najvećim padom duga iskazanog udjelom BDP-a

Ilustracija: Emica Elvedji/PIXSELL

JAVNI dug EU i eurozone iskazan udjelom u BDP-u u prvom se tromjesečju smanjio zahvaljujući kontinuiranom oporavku gospodarstva od koronakrize, a Hrvatska je ponovno među zemljama s najvećim padom, pokazalo je izvješće Eurostata.

Na razini EU javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju ožujka ove godine 87.8 posto, a na kraju prosinca 2021. bio je 88.1 posto, izračunao je europski statistički ured.

Javni dug u eurozoni iskazan udjelom BDP-a iznosio 95.6 posto

U eurozoni javni dug iskazan udjelom u BDP-u u prvom je kvartalu iznosio 95.6 posto, smanjivši se za 0.1 postotni bod u odnosu na četvrto tromjesečje 2021. godine. U prva tri prošlogodišnja mjeseca u EU je iznosio 92.3 posto, a u eurozoni je bio izjednačen s BDP-om.

Niži dug iskazan udjelom u BDP-u, kako u odnosu na prethodna tri mjeseca, tako i u odnosu na isto razdoblje lani, odražava na oba područja oporavak gospodarskih aktivnosti, navodi se u izvješću.

Grčka i dalje na čelu 

Među zemljama EU najveći je javni dug iskazan udjelom u BDP-u i na kraju ožujka bilježila Grčka, gotovo dvostruko veći od BDP-a.

Slijedi Italija, gdje je bio veći za 52.6 posto od BDP-a, a blizu su ponovno Portugal i Španjolska s javnim dugom većim od BDP-a za 27 odnosno 17.7 posto.   

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države iznosio na kraju ožujka 342.5 milijardi kuna, što je odgovaralo 77.3 posto BDP-a. Krajem prosinca 2021. iznosio je 343.6 milijardi kuna, što je odgovaralo 79.8 posto BDP-a.

Krajem ožujka 2021. iznosio je 340.9 milijardi kuna, što je odgovaralo 90.1 posto BDP-a. Najnižu razinu javnog duga bilježila je i u prvom ovogodišnjem tromjesečju Estonija, od 17.6 posto. Blizu su ponovno bili Luksemburg i Bugarska s 22.3 odnosno 22.9 posto.

Najveći pad u Grčkoj i Litvi

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je na kraju prvog tromjesečja u 19 zemalja EU niži u usporedbi s prethodna tri mjeseca, a najviše se smanjio u Grčkoj i Litvi, za četiri postotna boda. Slijedi Danska, gdje je smanjen za 3.7 postotnih bodova.

Hrvatska je zabilježila pad javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u za 2.5 postotnih bodova u odnosu na prethodna tri mjeseca. Blizu su i Irska i Bugarska, s padom za 2.2 postotna boda. U Njemačkoj, najvećem gospodarstvu, javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjen je za 1.1 postotni bod.

Veći javni dug iskazan udjelom u BDP-u bilježilo je osam zemalja, na čelu s drugim i trećim najvećim gospodarstvom, onim Francuske i Italije, za 1.9 odnosno 1.8 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje.

Porastao je i na Cipru i Malti te u Austriji, Češkoj, Mađarskoj i Sloveniji.

Hrvatska među tri zemlje s najvećim padom

U 24 zemlje EU javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je na kraju ožujka ove godine manji nego u istom razdoblju lani. U odnosu na prvo tromjesečje u 2021. najviše se smanjio u Grčkoj i na Cipru, za 20 odnosno 16.1 postotni bod.

Slijedi Hrvatska, čiji je javni dug iskazan udjelom u BDP-u u prvom tromjesečju ove godine bio manji za 12.8 postotnih bodova nego u istom razdoblju prošle godine, navodi Eurostat.

Sličan pad bilježio je i Portugal, za 12 postotnih bodova, a skupina zemalja s najizrazitijim padom uključuje i Sloveniju, Belgiju, Dansku, Španjolsku i Irsku.

Veći javni dug iskazan udjelom u BDP-u u odnosu na prvo tromjesečje lani bilježile su samo Slovačka, Rumunjska i Malta, navodi europski statistički ured.

 

Pročitajte više