Prema istraživanju Hrvatska po korumpiranosti spada u srednju skupinu zemalja, a 59 mjesto dijeli s Kolumbijom, Salvadorom, Peruom i Slovačkom.
Među tranzicijskim zemljama Hrvatska je s Bugarskom, Slovačkom, Poljskom i Latvijom u boljoj situaciji nego Rusija, Rumunjska, Albanija, Gruzija, Ukrajina i Moldavija. Isto je i u odnosu na susjede - Srbiju i Crnu Goru u kojoj je index 2,3, Bosnu i Hercegovinu (3,3) i Makedoniju (2,3).
U usporedbi s razvijenijim tranzicijskim zemljama rezultat Hrvatske je puno slabiji. Slovenija je na 29. mjestu s godinama stabilnom ocjenom 5,9, a Estonija na 33. s ocjenom 5,5. Češka i Mađarska, s kojima je Hrvatska proteklih godina dijelila i ocjenu i mjesto, su s ocjenom 4,3 pretekli Hrvatsku.
Istraživanje Indeksa percepcije korupcije TI provodi od 1995., a u Hrvatskoj od 1999.
Prve godine istraživanja Hrvatska je bila na 71 mjestu s ocjenom 2,7. Nakon promjene vlasti 2000. došlo je do poboljšanja percepcije građana i jačanja povjerenja u upravu, pa se Hrvatska popela na 51 mjesto s prosječnom ocjenom 3,7.
Član vodstva TIH-a Josip Kregar smatra da Hrvatska od tada nije napredovala u suzbijanju korupcije, odnosno da stagnira, unatoč predloženim mjerama koje, po njegovoj ocjeni, ne daju učinak.
Predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović smatra da bi prošlog tjedna donesen Zakon o sprječavanju sukoba interesa, ako će se dosljedno provoditi, mogao dovesti do napretka u suzbijanju korupcije.
U TIH-u također smatraju da bi suzbijanju korupcije u Hrvatskoj i njenom boljem položaju među zemljama u kojima se ocjenjuje stupanj korumpiranosti moglo pridonijeti i donošenje pravila o poštenom financiranju izborne kampanje i Zakona o dostupnosti informiranja.
Prema istraživanju TI-a najkorumpiranije su zemlje Bangladeš, Nigerija i Haiti, dok se Finska, Island i Danska smatraju gotovo kao zemlje bez korupcije.
Rezultate istraživanja Indeksa percepcije korupcije za 2003. danas objavljuju sve nacionalne organizacije TI-a.