Hrvatska pokreće pripreme za arbitražu sa Slovenijom

HRVATSKA će pokrenuti pripreme za postupak arbitraže sa Slovenijom oko morske granice, odlučila je danas hrvatska Vlada, prenijela je novinarima predsjednica Komisije za granice Olga Kresović Rogulja.

Vlada je, na zatvorenoj sjednici, zadužila Ministarstvo vanjskih poslova da u primjerenom roku pripremi platformu za pokretanje postupka i osigura bilateralne uvjete za sklapanje sporazuma o podnošenju spora o razgraničenju sa Slovenijom nekom međunarodnom pravosudnom tijelu.

Kresović Rogulja ističe da će sa Slovenijom trebati definirati sporazum o pokretanju postupka pred trećim.

Tijekom iduće godine trebat će definirati što je točno predmet spora, koje će međunarodno tijelo arbitrirati, te utvrditi stupanj obvezatnosti (odluke arbitra), kazala je.

Ako se dogovorimo o obvezatnosti odluke to moraju potvrditi parlamenti dviju država, napomenula je predsjednica Komisije.

Hrvatskoj, dodaje, predstoji formiranje tima stručnjaka, odluka tko će nas zastupati, te predviđanje troškova.

Vlada je stoga zadužila Ministarstvo financija da za to osigura potrebna sredstva u proračunu za iduću godinu.

Predsjednica Komisije ističe da Hrvatska ovakvom odlukom izražava spremnost da s pitanja razgraničenje na moru skine političku težinu i to pitanje prepusti stručnjacima.

Odluku treba shvatiti kao izraz spremnosti Hrvatske da na ovom području učini nešto konkretno i da se s dnevno-političkih razmatranja skine nešto što se ne može rješavati kroz novine, ali može pred nekim od sudova, kazala je.

Kresović Rogulja ne isključuje mogućnost novih pregovora o granici, premda je njena ocjena da su dvije države iscrpile sva sredstva pregovora.

Ističe da je sljedeći korak postizanje sporazuma sa Slovenijom. Slovenija može i ne pristati, ali Kresović Rogulja iz njihovih dosadašnjih stavova isčitava da načelno nisu protiv arbitraže.

Stoga pretpostavlja da će Slovenija pristati na izlazak pred trećega.

Nerealnim je ocijenila da bi se arbitraža primijenila na cijelu granicu između dviju država, jer je to, kaže, većim dijelom već dogovoreno. No, Hrvatska će biti spremna i na tu mogućnost, uvjerava Kresović-Rogulja i dodaje da je vjerojatnije da je ipak u pitanju samo zadnji dio, a ne cijela granica.

Ističe da u sadašnjoj fazi nije moguće procijeniti troškove, no kao primjer navela je da troškovi podizanja tužbe zbog genocida pred Međunarodnim sudom u Haagu stoje oko 700.000 eura.

Nije mogla reći ni pred kojim bi se sudom pokrenuo postupak, a moguće je da to npr. bude Međunarodni sud o pravu mora u Hamburgu.