PREDSJEDNIK HSS-a Josip Friščić je u večerašnjoj emisiji Otvoreno ponovio svoje tvrdnje o tome da Hrvatska uvozi meso kojemu ističe rok trajanja.
Čelnik HSS-a je također rekao da Hrvatskoj nedostaju laboratoriji kojima bi se provjeravala kvaliteta tog mesa, kao i da se meso previše uvozi. Kao apsurd je spomenuo situaciju u kojoj je za uvoz svinjetine potrošeno 21 milijuna eura, a u isto vrijeme je potrošeno 120 milijuna kuna za otkup.
Lošu kvalitetu mesnih proizvoda je Friščić ilustrirao i anegdotom s jedne roštiljade gdje su se kobasice smanjile za polovicu, s obzirom da im je, usprkos deklariranom sastavu, polovicu volumena činila voda.
Jakov Pavičić iz Udruge proizvođača tovne junadi Baby-Beef je rekao kako su standardi u Hrvatskoj problematični, navevši kako je rok trajanja svinjetine u Hrvatskoj 180, a u EU 150 dana. Isto je tako kao ozbiljan problem naveo uvoz junetine koji je ozbiljno ugrozio domaće proizvođače.
Krešimir Kuterovac, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, smatra kako je glavni problem hrvatskih proizvođača mesa u tome što još uvijek nemaju kapaciteta za pokriti domaće potrebe. S druge strane je naveo kako globalni trendovi cijena hrane idu u prilog Hrvatskoj.
Stanko Senkić, uzgajivač svinja iz okolice Osijeka, je pak rekao kako prodaja svinja za njega predstavlja dramu, odnosno da svaki dan troši 4-5 sati telefonskih razgovora na tu temu.
Ilija Rkman je, pak, rekao da se članak u Jutarnjem listu vezan uz ovu problematiku pojavio u lošem trenutku - tik pred turističku sezonu - te da je sve te probleme trebalo rješavati daleko ranije. Njime se otvorila Pandorina kutija, ali potrošači sada imaju pravo i trebaju postavljati pitanja što jedu.
Neka od tih pitanja se, po Rkmanovom mišljenju, tiču uvoza mesa, odnosno "mesnog lobija" za koje Rkman koristi naziv koji nije imao namjeru izgovoriti u emisiji.
R.R.