Hrvatski građani su i u 2025. najviše koristili govorne usluge u mobilnoj mreži te pristup internetu putem mobilnih i fiksnih mreža, pokazalo je godišnje istraživanje regulatorne agencije HAKOM. Te usluge koristi oko 80 posto od tisuću anketiranih građana.
HAKOM (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) rezultate je objavio u petak, temeljem istraživanja o navikama korištenja i zadovoljstvu korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga, koje je provedeno u studenome 2025. na uzorku od tisuću ispitanika u suradnji s agencijom 4 Market Research.
"Istraživanje je pokazalo da se osnovne korisničke navike u posljednje tri godine nisu bitno promijenile, uz istodobno vidljive postupne promjene u tehnologijama pristupa internetu, strukturi korištenih usluga i razini zadovoljstva korisnika", poručuju iz HAKOM-a.
U posljednje tri godine poraslo je korištenje mobilnog interneta za kućanstva, poput Homeboxa i pokućnog interneta, s 34 na 40 posto korisnika, dok je istodobno zabilježen pad korištenja fiksne govorne usluge, s 56 na 48 posto.
Manje ispitanika koristilo je i IPTV uslugu, njih 35 posto, dok je 2023. takvu uslugu koristilo 44 posto ispitanih. Zabilježen je i manji udio korisnika koji navode korištenje društvenih mreža, video i audio streaminga te digitalnih publikacija, dok su chat aplikacije i videopozivi i dalje najčešći oblici komunikacije.
Tradicionalne govorne pozive svakodnevno koristi oko 28 posto ispitanih, dok SMS poruke koristi oko 20 posto, ponajviše u svrhu sigurnosne autentifikacije. Među aplikacijama za razmjenu poruka i poziva najkorišteniji su WhatsApp, Viber i Facebook Messenger.
Kao i u prethodnim istraživanjima, i u 2025. godini većina korisnika, njih 77 posto, pristup internetu ostvaruje u sklopu paketa usluga, a 91 posto smatra da ima sve usluge koje su im potrebne.
Kad je riječ o tehnologijama pristupa internetu, nastavio se rast korištenja priključaka na svjetlovodnim, odnosno optičkim mrežama, uz pad korištenja ADSL/VDSL i kabelske tehnologije. To je, navode iz HAKOM-a, u skladu s razvojem tržišta i većom dostupnošću optičke infrastrukture.
Što se tiče brzine interneta, 37 posto ispitanika navelo je da ne zna kojom se brzinom koristi. Među onima koji znaju i imaju brzinu manju od 100 Mbit/s, njih 39 posto istaknulo je da nema potrebu za većom brzinom, a gotovo 70 posto smatra da im je postojeća brzina dovoljna i za zahtjevnije multimedijske usluge.
Ispitanici su se izjašnjavali i o cijenama usluga. Ako bi cijene porasle za 10 posto, 27 posto korisnika promijenilo bi operatora, što je znatno manje nego u prethodnim istraživanjima. Istodobno je zabilježen blagi porast udjela korisnika koji su spremni platiti više za veće brzine interneta.
"Niža cijena konkurencije i dalje je najčešći razlog promjene operatora, no sniženje cijene mora biti veće od 10 posto kako bi potaknulo većinu korisnika na promjenu", navode iz HAKOM-a.
Istraživanje je pokazalo i rast zadovoljstva korisnika. Oko 70 posto korisnika zadovoljno je fiksnim internetom, a 65 posto mobilnim internetom za kućanstva. Sličan udio ispitanika zadovoljan je i komunikacijom s korisničkim službama operatora, pri čemu su korisnici zadovoljniji kvalitetom odgovora nego brzinom javljanja.
Negativna iskustva na internetu, poput kibernetičkih napada ili uznemiravanja, u 2025. godini prijavilo je nešto više od 15 posto ispitanih. Više ih je nego ranije takve incidente prijavilo policiji ili platformama na kojima su se dogodili.