HOĆE li itko odgovarati za kredit HBOR-a iz 2007. godine Vrhbosanskoj nadbiskupiji za izgradnju Svećeničkog doma u Sarajevu težak čak 4,5 milijuna eura, odnosno 33,2 milijuna kuna? Kako smo istražili, neće. Naime, prvo je vlada Zorana Milanovića pa onda Andreja Plenkovića otplaćivala rate kredita, da bi krajem prošle godine nagodbom Crkve i vlade država preuzela od Vrhbosanske nadbiskupije nekretninu vrijednu 1,1 milijuna eura u Dubrovniku i tako pokrila cijeli dug kredita.
Od prosinca prošle godine do danas uputili smo Crkvi, točnije Vrhbosanskoj nadbiskupiji, osam upita. Primijetili smo još u prosincu kako nadbiskup Vinko Puljić nije govorio istinu, no do danas nam nije javio kako bi pojasnio, korigirao ili se eventualno ispričao hrvatskoj javnosti. Isto tako, iz financijskog izvještaja Vrhbosanske nadbiskupije za 2016. godinu te nepostojećeg za 2017. jasno je zašto Crkva šuti.
U HBOR-u tvrde kako nema potrebe za dodatnim pitanjima zašto se dao kredit pravnoj osobi koja nije bila u stanju isplaćivati kredit jer su na kraju vratili dug zahvaljujući novcu hrvatskih poreznih obveznika. No, krenimo redom.
Vlada dala nalog HBOR-u da izda kredit koji se nije mogao vraćati
Vrhbosanska nadbiskupija dobila je odobrenje hrvatske vlade, u vrijeme vladavine Ive Sanadera, da može podignuti kredit kod HBOR-a. Crkva je došla do novca posredstvom programa "Kredit kupcu". Naime, kreditiranjem kupaca u inozemstvu dolazi do poticanja domaćeg izvoza, objašnjavali su u HBOR-u. Ovakva shema kreditiranja funkcionira tako da banka, u ovom slučaju HBOR, odobri kredit stranom kupcu za kupnju hrvatskih roba ili usluga, a sredstva kredita isplaćuju se direktno izvozniku sukladno izvoznom ugovoru, a inozemni kupac otplaćuje kredit sukladno uvjetima definiranim u Ugovoru o kreditu.
"U konkretnom slučaju kredit je odobren Vrhbosanskoj nadbiskupiji, podnositelj zahtjeva za odobrenje kredita prema HBOR-u bio je hrvatski izvoznik, sukladno programu kreditiranja, koji je sklopio građevinski ugovor o izvođenju radova na izgradnji svećeničkog doma u Sarajevu s Vrhbosanskom nadbiskupijom", stajalo je u odgovoru HBOR-a. Za izgradnju Svećeničkog doma bila je zadužena hrvatska tvrtka Stipić grupa.
U Svećenički dom Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu svećenici su se uselili u svibnju 2011. godine. Dom, s garažnim prostorom, obuhvaća oko 6000 četvornih metara, a u njemu se nalaze 24 apartmana za smještaj s pratećim sadržajima te višenamjenski prostor. Dom služi za svećenike koji su zbog mirovine ili bolesti prekinuli službu, pa tako svaki dobiva na raspolaganje vlastiti apartman od 50 kvadrata u kojemu se nalaze radna i spavaća soba, kupaonica, čajna kuhinja i balkon. Osigurana im je i hrana, medicinska njega, duhovni i rekreativni prostor.
Sat parkiranja u Domu iznosi osam kuna, a imaju još i četiri poslovna prostora
Dom raspolaže i s 89 parking mjesta koja se naplaćuju po cijeni od 2 KM za sat, odnosno gotovo osam kuna. Iznajmljuju se i četiri ekskluzivna poslovna prostora s 50 kvadrata površine.
Naime, upravo iz prihoda garaže i poslovnih prostora trebao se naplaćivati kredit. No nije. Prvo je hrvatska vlada u vrijeme mandata Zorana Milanovića 2014. godine isplatila rate kredita, a onda je to učinila i Plenkovićeva vlada. Vrhbosanska nadbiskupija svake je godine slala molbe hrvatskoj vladi da im se uplati rata kredita, da bi na kraju došlo do sporazuma između HBOR-a, vlade i Crkve prema kojem hrvatski porezni obveznici na sebe preuzimaju cijeli kredit za Dom u Sarajevu.
Prema dogovoru Crkva je HBOR-u prodala nekretninu u Dubrovniku, Vilu Salvator, za 1,1 milijun eura, kako bi se smanjio ukupni dug, dok preostali dug ide na teret poreznih obveznika.
Valja naglasiti kako je od kredita teškog 4,5 milijuna eura na kraju otplaćeno svega 1,4 milijuna eura, potvrdili su nam iz HBOR-a.
Kupili nekretninu od Crkve, bez ikakvog plana raspolaganja vilom
"Do sklapanja Ugovora o preuzimanju i uređenju odnosa između Ministarstva financija, Vrhbosanske nadbiskupije i HBOR-a u prosincu 2017. godine, naplaćeno 1.452.241,03 eura glavnice odobrenog kredita uz pripadajuće kamate", stoji u odgovoru HBOR-a. Od kupnje dubrovačke Vile Salvator prošlo je više od pola godine, no dosad nije napravljeno ništa.
"HBOR je uknjižen kao vlasnik nekretnine sukladno zaključenom Ugovoru o preuzimanju duga. Rješenje o uknjižbi još nije postalo pravomoćno, a kada postane pravomoćno HBOR će stupiti u posjed nekretnine te pokrenuti njenu prodaju", rekli su nam u HBOR-u, no ne postoji nikakav plan raspolaganja tom nekretninom. Točnije, država ne zna što da radi sa zgradom koju je kupila od Crkve kako bi se smanjio dug.
"Grad Dubrovnik nije upoznat s planovima HBOR-a i/li Ministarstva državne imovine oko Vile Salvator. Ako Vila Salvator bude išla u prodaju, Grad Dubrovnik će, sukladno pravu prvokupa i u skladu s proračunom, razmotriti sve mogućnosti koje mu stoje na raspolaganju", rekao nam je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
Uglavnom, umjesto da HBOR ovrši Crkvu zbog nevraćanja kredita koji nisu zapravo trebali ni dobiti, zadovoljio se uzimanjem jedne nekretnine koja ne pokriva ni jednu četvrtinu dobivenog kredita. Riječ je o mogućnosti o kojoj Hrvati s problemima vraćanja kredita mogu samo sanjati.
Nadbiskup Puljić: Nije oprost nego smo dali nekretninu
No vratimo se na ponašanje Crkve. Kada je krajem godine buknula afera oko oprosta duga Crkvi, najglasniji je bio kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit Vrhbosanske nadbiskupije.
"Ne radi se ni o kakvom oprostu duga, nego jednostavno o davanju naše imovine pod taj dug koji imamo, a sve ostalo - to je kampanja iz Hrvatske koja inače prema nama često negativno pristupa, bez da sazna cjelovitu istinu", rekao je u prosincu kardinal Vinko Puljić. Njegova izjava ne odgovora istini, odnosno odgovorima koje smo dobili iz vlade i HBOR-a. Prodajom Vile namirena je tek jedna četvrtina kredita. Ostalo su platili hrvatski porezni obveznici.
Odmah nakon te izjave kontaktirali smo kardinala Puljića kako bismo iznijeli cijelu stranu priče, no nakon više od osam upita od prosinca do srpnja ove godine dobili smo tek obećanja da će odgovori doći. Prvo smo u prosincu dobili obećanje kako će nam se kardinal Puljić "javiti odmah nakon blagdana", a u siječnju će nam se javiti nakon "što mu zdravstveno stanje bude bolje". Od tada do danas su se jednostavno oglušili.
Dom posluje s dobiti
S druge strane, Svećenički dom posluje s dobiti. Prema financijskom izvješću iz 2015 i 2016. poslovali su s dobiti. U 2015. imali su minimalnu dobit od 3800 kuna, a 2016. dobit od 72 tisuće kuna. Za 2017. Vrhbosanska nadbiskupija nije predala financijsko izvješće, što svakako potvrđuje tezu o netransparentnom trošenju novca. Podsjetimo, prema najavama Crkve kredit se trebao vraćati od najma četiriju poslovnih prostora u prizemlju i garaže. Zašto nije, ostaje nam nepoznato.
Na pitanje zašto je bogatoj Crkvi oprošten ovaj milijunski kredit iz HBOR-a, vlada ima "jednostavan" odgovor.
"Zato što članak 10. Ustava Republike Hrvatske govori o sustavnoj brizi za osiguranje opstojnosti i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini", odgovor je iz vlade. Naima, vlada smatra kako se domom umirovljenih svećenika u Sarajevu spašava hrvatski korpus u BiH.
Ustavna obveza je plaćati kredite Crkvi
"Uzimajući u obzir činjenicu da Vrhbosanska nadbiskupija nije u mogućnosti podmirivati obveze po gore navedenom kreditu, a imajući u vidu općepoznatu okolnost da je Katolička crkva u Bosni i Hercegovini već stoljećima prenositelj hrvatske kulture i identiteta, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici dana 13. prosinca 2017. donijela Odluku o davanju ovlasti za sklapanje ugovora o preuzimanju duga i uređenju međusobnih odnosa između Ministarstva financija, Vrhbosanske nadbiskupije i Hrvatske banke za obnovu i razvitak", stoji u odgovoru u kojem se zaključuje da je jačanje svih veza s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, kao i potpora njihovoj opstojnosti u Bosni i Hercegovini i osiguranje njihove pune jednakopravnosti ustavna obveza i strateški interes Republike Hrvatske.