Udruga zaštitarskih djelatnosti ne protivi se stranoj konkurenciji, ali je nezadovoljna jer iz zakona nije vidljivo imaju li hrvatski zaštitari pravo osnovati tvrtke u državama iz kojih dolaze strani zaštitari.
Iako su sudjelovali u izradi prijedloga zakona u Udruzi su nezadovoljni jer, kako kažu, nisu prihvaćeni njihovih glavni prijedlozi.
´Zakonom se neće riješiti naš najveći problem, a to je monopolistički položaj državne zaštitarske tvrtke AKD Zaštita´, kazala je Hini predsjednica Udruge Ankica Vrbanc.
U Udruzi podsjećaju da je Vlada odredila da jedino AKD Zaštita može štititi osobe i imovinu za tijela državne vlasti, općina, gradova i županija, dok je to postojećim zakonom zabranjeno privatnim zaštitarskim tvrtkama. Udruga se zbog toga lani obratila Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja koja je ocijenila da su zaštitarske tvrtke u neravnopravnom položaju u odnosu na AKD.
Novim bi zakonom i privatnim zaštitarskim tvrtkama bila dozvoljena zaštita državnih institucija i tijela gradova, općina i županija, no u Udruzi smatraju da se time neće osigurati ravnopravnost na tržištu jer se, kako tvrde, AKD suprotno zakonu sve više pojavljuje na javnim natječajima, te preuzima poslove i u privatnim trgovačkim društvima.
Tvrde da je AKD nezakonito izravnom pogodbom, bez javnog natječaja, ušao i u neke tvrtke u državnom vlasništvu. Kao primjer ističu da je AKD krajem prošle godine bez natječaja od Hrvatskih pošta dobio poslove zaštite koje je do tada, po nižoj cijeni, obavljalo nekoliko privatnih zaštitarskih tvrtki. U Udruzi tvrde da se lani isto dogodilo i u poduzeću Veze i odašiljači.
U MUP-u ističu da Zakon o privatnoj zaštiti stavlja u jednak položaj AKD i ostale zaštitarske tvrtke, te da mogućnost da Vlada direktno s AKD-om ugovori zaštitu pojedinih objekata koji su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države ne ovisi o tom zakonu, već o Zakonu o javnoj nabavi za čiju provedbu MUP nije nadležan.
Novim bi zakonom bivši policajci, pravosudni i vojni policajci, te djelatnici sigurnosnih službi bili oslobođeni polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova tjelesne zaštite.
Zaštitarske tvrtke ubuduće bi mogle zapošljavati čuvare na određeno vrijeme, što im sada nije dozvoljeno.
Zakonom o privatnoj zaštiti dopunjene su postojeće kaznene odredbe i povećane novčane kazne za prekršaje koje počini zaštitarsko trgovačko društvo, obrtnik ili zaštitar. Kazne se kreću od tisuću do pet tisuća kuna za zaštitare, odnosno od 20 tisuća do 100 tisuća kuna za tvrtke.
Na primjedbu zaštitarskih tvrtki da im se ukida mogućnost samostalnog školovanja zaštitara, u MUP-u odgovaraju da će zaštitare i dalje moći školovati sve pravne osobe koje su dobile suglasnost MUP-a, uz obvezu da se u roku od godinu dana usklade sa Zakonom i podzakonskim aktima koji reguliraju uvjete izobrazbe.
Zaštitari nadalje tvrde da će im zbog nekih odredbi zakona u praksi biti vrlo teško kvalitetno obavljati poslove zaštite. Kao primjer navode odredbu po kojoj samo tzv. čuvar specijalist može koristiti oružje, tjelesnu snagu i privremeno ograničiti slobodu kretanja, dok čuvari na to nemaju pravo.
´U praksi bi to značilo da čuvar nekog objekta ne može zadržati provalnika nego treba zvati čuvara specijalistu ili policiju, a do tada provalnik već može pobjeći´, objasnila je Ankica Vrbanc.
U MUP-u pak kažu da su upravo zaštitarske tvrtke tražile podjelu na čuvare i čuvare specijaliste kako bi na manje zahtjevne poslove mogle zaposliti i osobe sa smanjenom zdravstvenom sposobnošću koje, smatraju u MUP-u, ne mogu nositi oružje.
Udruge je nezadovoljna i jer im zakonom nije odobreno korištenje nekih posebnih sredstava prinude, primjerice električnih palica koje su dozvoljene u nekim zapadnoeuropskim zemljama.
U MUP-u podsjećaju da posebna sredstva prisile pripadnici MUP-a koriste samo u posebnim slučajevima, pa stoga smatraju neprihvatljivim da takva sredstva primjenjuju čuvari.
U Hrvatskoj je 114 zaštitarskih tvrtki i više od 12.500 zaštitara s licencama, odnosno ovlaštenjima MUP-a za obavljanje zaštitarskih poslova. S obzirom na zahtjeve tržišta u Udruzi smatraju da nedostaje oko 8.000 zaštitara.
Po njihovom broju Hrvatska zaostaje za zapadnoeuropskim zemljama, gdje na jednog policajca prosječno dolaze tri zaštitara, dok u Hrvatskoj na dva policajca dolazi jedan zaštitar.