AKO je suditi prema statistici koju svaki mjesec objavi Turistička zajednica, Hrvate čeka rekordna sezona. Ipak, sve veći broj malih privatnih iznajmljivača apelira na nelogičnost brojki te upozorava na dosta praznog smještaja u špici sezone i to u brojnim turističkim destinacijama.
Turistička zajednica tvrdi da sve hrvatske regije bilježe veće posjete turista nego prošle godine
Turistička zajednica Hrvatske prošli je tjedan objavila statistiku turističkih dolazaka u Hrvatsku u svibnju. Prema podacima sustava eVisitor obrađenim na dan 13. lipnja 2023., tijekom svibnja je zabilježen 1.449.121 dolazak stranih turista te 260.841 dolazak domaćih turista.
Prema tim istim podacima, broj noćenja stranih turista u svibnju je iznosio 5.636.837, dok su domaći turisti ostvarili 668.412 noćenja. Ukupan turistički promet koji čine i strani i domaći turisti u svibnju je iznosio 1.709.962 dolaska i 6.305.249 noćenja.
Podaci također kažu da je najviše ukupnih komercijalnih noćenja ostvareno u hotelskom smještaju (40 posto), dok se 26 posto odnosi na obiteljski smještaj, 25 posto na kamping kapacitete, a devet posto na ostale vrste smještaja.
U apsolutnim brojkama najveći promet turista tijekom svibnja (mjereno noćenjima) ostvaren je na području Istre gdje je, prema podacima Turističke zajednice, ostvareno 465.170 dolazaka te 2.048.683 noćenja. Nakon Istre, najposjećenije su Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner.
"Gledajući ukupan rezultat svibnja mjeren noćenjima, u odnosu na svibanj prethodne godine sveukupan rast prometa bilježe sve naše turističke regije", stoji u zadnjem izvješću hrvatskog TZ-a.
Državni zavod za statistiku: Istra je daleko najposjećenija regija
Državni zavod za statistiku nedavno je objavio svoju statistiku, ali za travanj. U njoj stoji da je u travnju 2023. u komercijalnim smještajnim objektima ostvaren 1.1 milijun dolazaka te tri milijuna noćenja turista, što bi bilo 31 posto više dolazaka i za 20.4 posto više noćenja turista u odnosu na lanjski travanj.
Isti ti podaci kažu kako su domaći turisti u travnju ostvarili 220 tisuća dolazaka te 494 tisuće noćenja, što je za 15.5 posto više dolazaka i noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te da su strani turisti ostvarili 870 tisuća dolazaka te 2.5 milijuna noćenja, što je za 35.6 posto više dolazaka i za 21.5 posto više noćenja u odnosu na travanj 2022.
Prema podacima sustava eVisitor koje obrađuje TZ, tijekom travnja 2023. zabilježeno je 225.039 dolazaka domaćih turista te 904.061 dolazak stranih turista što je razlika u brojkama za preko 30 tisuća dolazaka turista iz inozemstva.
Obje statistike, i one Turističke zajednice i Državnog zavoda, kažu da je Istra daleko najposjećenija hrvatska regija.
Prema tim podacima, u Istarskoj županiji ostvareno je najviše noćenja turista u travnju 2023., i to milijun, što je 33.8 posto od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. Milijunto noćenje ostvareno je mjesec dana prije u odnosu na 2022., kada je ostvareno u svibnju. U odnosu na travanj 2022., u Istarskoj županiji ostvareno je za 13.6 posto više noćenja.
Istarski iznajmljivači: Booking nam je jako slab, usluge su preskupe za turiste koji ovdje dolaze
Ipak, iz razgovora s istarskim iznajmljivačima koji se žale na prazne bukinge u špici sezone, može se vidjeti razočaranje nakon prvotnih najavljivanja i iščekivanja rekordne sezone.
"Booking je jako slab, naročito u kućama za odmor gdje je čak u špici sezone dosta praznih objekata i onih koji imaju po tjedan ili dva slobodna tjedna za rezervaciju. Apartmani su možda nešto bolje popunjeni, ali isto tako lošiji u odnosu na prošlu sezonu.
Pula je poprilično prazna, prometnice su dosta rasterećene i po tome se vidi koliko je grad zapravo posjećen. Lani u ovo doba su prometnice bile znatno opterećenije", kazala nam je Lorena John, predsjednica Udruge obiteljskog smještaja Istre.
Pitamo ju koji je razlog tomu?
"Više je razloga. Njemačka je ušla u recesiju, velik je broj objekata u ponudi, cijene su visoke, izvanpansionska ponuda je isto tako skupa, restorani su jako podigli cijene. Ako samo usporedite cijene s lanjskima, vidjet ćete da su ove godine pojedine od njih i triput skuplje. Primjerice, u Fažani je kugla sladoleda i do pet eura", rekla nam je.
Također, ističe i da je moguće da je veći broj smještaja u Istri preskup za turiste koji posjećuju Hrvatsku.
"To nisu gosti visoke platežne moći već pretežito srednja klasa koja ipak ne želi toliko novca potrošiti za jedan tjedan boravka u Hrvatskoj. S obzirom na to da su izvanpansionske usluge poskupjele, velik broj turista dolazi s vlastitom hranom i pićem i praktički plaćaju samo smještaj.
Istina je da su i energenti poskupili, ali brojni su ljudi podigli cijene i puno više nego što je to bilo potrebno", rekla nam je Lorena John.
Splitski iznajmljivači: Sezona je za sada u redu, ali je predsezona podbacila zbog slabih sadržaja i lošeg vremena
Splitsko-dalmatinska županija, prema podacima TZ-a, zabilježila je u svibnju 547.278 posjeta odnosno 1.968.302 noćenja te također, prema tim podacima, bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu.
Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković kaže da je ove godine predsezona u Splitu pobacila, a sve zbog slabe ponude sadržaja i lošeg vremena. Ipak, kaže da su za sada splitski turistički kapaciteti popunjeni te da nema straha za špicu sezone.
"Što se tiče visoke sezone, mislim da su u ovom trenutku turistički kapaciteti jako dobro popunjeni, ali predsezona je bila puno slabija od očekivanog. Najave su bile jako dobre, svi smo mislili da će ova sezona biti puno bolja od 2019. godine, međutim, doista nije.
I mi smo svi skupa digli cijene, a i recesija je utjecala na to da ljudi razmisle gdje će za svoje novce provesti godišnji odmor jer su primjerice Albanija i Bugarska znatno jeftinije od nas. Mi ne nudimo puno sadržaja osim restorana i kafića", govori nam.
"Bojim se da nema nekih događanja u predsezoni i da nas je to, uz vremenske neprilike, koštalo malo manje kvalitetne predsezone. U ovom trenutku brojke su dobre, turisti dolaze, i one rupe što su se javljale u bookinzima popunile su se u last minute i voljela bih da se smještaji popune i u podsezoni jer onda bismo mogli računati s dobitkom.
Ako izgubimo predsezonu i podsezonu, onda zapravo nismo ništa puno napravili, neće nam biti neka zarada i vratit ćemo se u 2015. godinu kada smo odrađivali samo tri mjeseca sezone", zaključuje Marković.
"Ogromna je ponuda, svi su se dali u turizam"
Razgovarali smo i s jednim iznajmljivačem iz srednje Dalmacije.
"Bukinga ima, ali svi su očekivali da će biti bolji. Možda smo svi imali nerealna očekivanja, a i cijene su išle gore. Možda će nas to sve skupa sad malo koštati. Ogromna je ponuda, već godinama niču novi apartmani i kuće za odmor.
U selima gdje je prije pet godina bila jedna kuća za odmor sad ih je na desetke. Mnogi su i podigli cijene i tako se možda malo precijenili. Naprosto, ponuda je ogromna, ali ne prati je rast potražnje. Ne bih govorio o lošoj sezoni, nije sezona loša ako je ista kao lani ili malo lošija. To što su svi očekivali nastavak rasta, to je drugi problem.
Sedmi i osmi će većina biti skroz popunjena, ali možda ne po onim cijenama koje su željeli. Šesti i deveti je borba jer je previše smještaja. To će voditi prema tome da će se u tom periodu korigirati cijene, ići će znatno prema dolje. Ako je netko bio 20 dana pun u šestom, sad će biti pun 12 dana jer je puno više apartmana i smještaja, onda se to razlije. Onda se stvara dojam da je mjesec podbacio, a zapravo je moguće da ima više turista.
Na kraju će se to sve izregulirati i doći na svoje. Možda će se neki prestati baviti turizmom jer će im biti neisplativo. Danas se treba potruditi za dobiti i zadržati gosta, platforme za ocjenjivanje tu su napravile ogromnu promjenu na korist gostiju. Nema više turizma kao prije 20 godina, gosti danas traže kvalitetniji smještaj, treba se ulagati. Nema više kao prije da se babin stan s namještajem iz socijalizma stavi na buking, nema više gostiju koji traže takav smještaj", kaže nam jedan iznajmljivač.
Predsjednik zajednice udruga obiteljskog smještaja: TZ prikazuje samo ono što njoj odgovara
Situacija, kao i u Istri, nije znatno pogodnija ni na Kvarneru koji se prema podacima Turističke zajednice vodi kao treća najposjećenija turistička regija u Hrvatskoj. Mirko Bulić iz Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja smatra da realne brojke posjetitelja i turističke zajednice "ne štimaju" te da Turistička zajednica "izbacuje samo ono što njima odgovara".
Pitamo ga smatra li realnima brojke turističkih zajednica koje pokazuju porast posjetitelja ove godine za 30 posto.
"Turistička zajednica izbacuje samo ono što njima odgovara. Mislim da su njihove brojke nerealne jer oni crpe podatke po prijavama turista i ti podaci idu eVisitor. Ja sam u par navrata u mojoj destinaciji brojio goste i falila ih je dobra četvrtina. Kako oni te brojke namjeste, ja to ne znam, ali gostiju nema. Oni dođu, pogledaju par atrakcija, iskoriste javni WC i odlaze nazad. Čak ni vodu ne kupuju", ispričao nam je Bulić.
Najavljivana je rekordna sezona, a sada se iznajmljivači žale na prazne bukinge. Koji je razlog?
Bulić kaže da je više razloga zašto je ove godine slabiji posjet turista u Hrvatskoj. Navodi rat u Ukrajini, ulazak u eurozonu te visoke cijene smještaja i usluga.
"Ukrajina i Rusija su turistički gravitirale prema Hrvatskoj, ali sada tih turista nema. Također je i pao interes zemalja u okruženju, njima je smanjen interes za turizam na moru. Cijela geopolitička situacija je utjecala na turizam.
Amerika je bila ušla u recesiju, još uvijek se nije izvukla, a na svoju i našu sreću su reprogramirali svoje kredite pa se pomalo spašavaju. Kada veliki pored nas kašlju, i mi ćemo zakašljati.
Promjena valute nam je donijela inflaciju, svi su u tom periodu lovili u mutnom, zaokruživali cijene i kasnije ih povisivali. Pomiču se granice vrijednosti, je li to u redu ili nije, to će se vrlo brzo pokazati. Zatvaraju se ugostiteljski objekti onih koji nisu vodili računa o tome, a zatvaraju se mesnice i prodavaonice jer je sve poskupilo", kaže.
"Preskupi smo. Četiri sata parkinga 12 eura, pizza 13 eura"
"Prošle godine je bilo prestrojavanje, a ove godine će se vidjeti jasna slika. Na Rabu sam za četiri sata parkinga platio 12 eura. Kava košta 2.5 eura, pizza 13 eura, ona obična margarita je 11 eura.
Jasno je da je sve poskupilo pa su zato znatno više cijene u turizmu, no održivi razvoj ne vodi se dizanjem cijena. Potrebno je pronaći druge moduse da bi se moglo opstati.
Male su plaće, 300 eura traže povećanje suci i zdravstvo, to je veće od nečije mirovine. Sve to utječe na turizam jer je on jedna labilna grana privrede u kojoj se zbog petodnevne kiše mogu isprazniti destinacije, a kamoli zbog svih ovih prijašnje navedenih faktora.
Turizam je najneprofitabilnija grana ulaganja. Brzi način zarade se događao, ali ne vjerujem da će se događati i dalje i taj dio privrede morat će se prestrojiti. U turizam treba puno ulagati, razmišljati puno unaprijed jer na njega utječu razni društveni problemi, a jedan od njih je politika.
To je prouzročilo velike probleme. Mi se u najvišoj mjeri oslanjamo na kupališni turizam i to onaj od početka do kraja škole. Čekamo da završi nastava, da obitelji dođu s djecom i na osnovu toga pa će tako 30-ak dana biti sve popunjeno i poslije toga ništa, još ako bude kiše, neće biti ni toga", ispričao nam je Bulić.
Šef Sindikata turizma: Skuplji smo od Slovenaca
A navodno slabu popunjenost i podatke Turističke zajednice komentirao je za Index i Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.
"Kada čovjek stvarno analizira razloge pada posjećenosti, vidi da je prvi razlog prekomjerno podizanje cijena, pogotovo kada se usporedimo sa zemljama u okruženju. Surađujemo sa sindikatom turizma Slovenije, i oni imaju niže cijene od nas.
Događalo se da je u lipnju bilo rupa, ali vidjet ćemo za dalje, daj bože da srpanj i kolovoz budu popunjeni prema najavama. Znatno su podignute cijene hotela i privatnog smještaja, ali i restorana. Očigledno nešto nije u redu.
Teško je komentirati podatke turističkih zajednica, one bi trebale davati relevantne podatke. S jedne strane to bi trebali biti relevantni podaci, ali kada čovjek malo bolje pogleda, nije tako. Što se događa i jesu li podaci frizirani, ne znam i teško mi je vjerojatno da jesu, ali tko zna", kaže Andrić.
Ostojić: Tek ćemo vidjeti hoće li se pojaviti problemi
S druge strane Veljko Ostojić, predsjednik udruga u hotelijerstvu, smatra da je za sada, po pitanju hotelskog smještaja, sve u redu.
"Za sada sve ide u redu, prema najavama koje imamo hoteli, kampovi i najveći dio smještaja su popunjeni, ali hoće li se pojaviti kakav problem, to ćemo tek vidjeti", kazao nam je Ostojić.
Ipak, Bulić smatra da su upravo hoteli ti koji upravljaju turističkom zajednicom te da je pravi pokazatelj uspješnosti sezone konačna zarada, a ne broj posjetitelja.
"Ne znam na koji način su napumpani podaci turističkih zajednica, ali ima tu svašta. Radi se o zadržavanju pozicije jer je turistička zajednica organizacija koju vode resori, hoteli odnosno oni koji donose odluke i rade onako kako njima odgovara. Hoteli upravljaju turističkom zajednicom.
Stalno se borimo oko toga treba li brojati posjete, noćenja ili zaradu. Meni je logičnije voditi evidencije o zaradi kako bismo znali koliko smo dali, koliko samo zaradili i koliko je gostiju zapravo konzumiralo destinaciju", kazao nam je Bulić.