HŽ Putnički prijevoz (HŽPP) i HŽ Infrastruktura (HŽI) u investicijskom su zamahu nabavom i uvođenjem novih vlakova te obnovom i gradnjom pruga sredstvima iz EU fondova i uz zajmove EIB-a, a sve u sklopu Zelenog plana EU i s ciljem stvaranja modernog i održivog željezničkog prometa.
Poručuju to predsjednici uprava HŽPP-a Željko Ukić i HŽI-ja Ivan Kršić nakon najave o novom kreditu EIB-a (Europske investicijske banke) od 900 milijuna eura za projekte željeznice koji bi se trebao potpisati u prosincu, da bi realizacija projekata mogla početi u 2024.
Kredit s EIB-om je dogovoren i u suradnji s ministarstvima mora, prometa i infrastrukture te financija, a najavljen je na konferenciji EIB-a i Jutarnjeg lista o "ozelenjavanju mobilnosti".
HŽPP do 2030. sa 60 novih vlakova
Dio obnove voznog parka HŽPP-a je i današnje puštanje u promet petog elektromotornog regionalnog vlaka na relaciji Zagreb-Karlovac-Zagreb, koji je dio nabave ukupno 21 vlaka. To se financira s 85-postotnim iznosom iz EU fondova, odnosno EU potpora iznosi nešto više od 116.8 milijuna eura.
Od 21 vlaka, svih 11 za gradsko-prigradski i četiri vlaka za regionalni prijevoz pušteni su već u promet i, kako kažu iz HŽPP-a, njima se osigurava učinkovitiji i konkurentniji željeznički putnički prijevoz.
"Željeznički promet je najčišći prijevoz, a HŽPP ima ambiciozne planove. Do sada smo nabavili 40 novih niskopodnih vlakova, a osim nova 21 dogovorili smo i isporuku dva baterijska vlaka za neelektrificirane pruge, koje će nam isporučiti za oko godinu dana, krajem rujna 2024. Kako slijedi i obnova regionalnih i lokalnih pruga mi se s time pripremamo i za te neelektrificirane pruge, kao i sa četiri elektrobaterijska ili hibridna vlaka", najavio je predsjednik uprave HŽPP-a Ukić.
Najavljene nove punionice za vlakove i gradnja tehničkog centra za servis vlakova
Uz to će graditi i tehnički centar na Ranžirnom kolodvoru za servis tih vlakova, a u skladu s odlukom vlade o restrukturiranju željezničkog parka i putničkog prijevoza Ukić je istaknuo da bi HŽPP od 2025. do 2030. trebao nabaviti 60 novih vlakova na alternativne pogone i time bi potpuno obnovili vozni park
Najavio je i da će u sklopu tog procesa graditi i nove punionice za vlakove te da je nabava svih vlakova dogovorena s Končarom. HŽI radi na projektima vrijednima ukupno milijardu eura, a u sljedećih 10 godina planira uložiti još pet milijardi.
Kršić: Nismo imali dovoljno financija da održavamo ostatak infrastrukture koja se proteže na oko 2000 km
Predsjednik uprave HŽI-ja Kršić kaže da tvrtka trenutno radi na 27 projekata ukupno vrijednih oko milijardu eura te da u sljedećih deset godina planiraju uložiti još pet milijardi eura.
"Ono što frustrira otkako je počeo taj investicijski ciklus je da su se sva ta ulaganja odvijala na dva glavna pravca, tzv. RH1 i RH2. Istina je da ti pravci čine 30 posto željezničke infrastrukture i na njima se ostvaruje oko 80 posto željezničkog prometa, ali nažalost do sada nismo imali dovoljno financija da održavamo i ostatak infrastrukture koja se proteže na oko 2000 kilometara", kazao je Kršić.
"Uz kredit, uređivat ćemo ne samo pruge i kolodvore nego i stajališta u Zagrebu, Virovitici..."
Dodao je da se to uz novi kredit EIB-a mijenja, odnosno otvaraju se mogućnosti i za investicije i u lokalne i regionalne pruge, te sljedeće godine počinju radove na dionicama od Karlovca prema Mahičnu, od Zaboka prema Krapini, kao i radove na remontu pruge od Čakovca do Virovitice i Pitomače, od Osijeka do Koške, na pruzi Knin-Zadar i druge.
"Uz taj kredit, odnosno 700 milijuna eura koliko ide za HŽI od ukupnih 900 milijuna eura, uređivat ćemo ne samo pruge nego i kolodvore i stajališta u Zagrebu, Virovitici, Sesvetama i još neke", najavio je Kršić naglašavajući da im je taj kredit "jednako važan kao i onih šest milijardi eura koje ćemo osigurati kroz EU fondove za glavne pravce".
"Teško je uz sve radove održavati promet bez problema"
Ima i problema i velikih izazova jer se istodobno obnavljaju ili grade pruge i odvija promet, i to s kašnjenjima i zastojima, na što se žale prijevoznici, za što je Kršić kazao da je teško naći sredinu da svi budu zadovoljni, uz obveze koje imaju i prema prijevoznicima i prema izvođačima radova kroz javne nabave.
"Teško je uz sve radove održavati promet bez problema, pogotovo jer promet i raste, posebice teretni, i rast će još i više s ulaganjima u Luku Rijeka. I željeznički pravac prema tamo planiramo modernizirati, treba misliti i na sigurnost radnika i prometa, i na brzinu izvođenja, što je sve kompliciranije nego npr. kod gradnje autocesta. Sve su to veliki izazovi koje moramo nekako svladati, uz komunikaciju s prijevoznicima", kaže Kršić.