HZMO poziva umirovljenike s prebivalištem u Srbiji i Crnoj Gori da na tiskanici koju im je poslao dostave mjerodavnoj područnoj službi HZMO-a podatak o broju deviznog računa otvorenog u jednoj od banaka u Srbiji i Crnoj Gori. Svi korisnici mirovina iz HZMO-a koji nisu primili obavijest HZMO-a trebaju podnijeti zahtjev za uspostavu isplate mirovine mjerodavnoj područnoj službi Zavoda.
U HZMO-u podsjećaju da će umirovljenicima koji su ostvarili svoju mirovinu u Srbiji i Crnoj Gori biti isplaćivan "zaštitni dodatak".
Naime, kad je potpisivan sporazum s predstavnicima Srbije i Crne Gore u ožujku ove godine, objašnjeno je da će na umirovljenike, koji će zbog "niže vrijednosti godine mirovinskog osiguranja" iz Srbije i Crne Gore vjerojatno primati niže mirovine, Hrvatska primijeniti isti zaštitni mehanizam, odnosno isplaćivati dodatak na mirovinu kao i umirovljenicima koji su mirovinu stekli u BiH.
Zahtjev za dodatak uz mirovinu podnosi se područnoj službi HZMO-a prema mjestu prebivališta korisnika mirovine.
Sporazum o međusobnoj isplati mirovina izravno obuhvaća oko 40.000 umirovljenika i članova njihovih obitelji.
Hrvatska je po Vladinoj Uredbi 1992., a poslije Zakonu o isplati mirovina korisnicima koji su mirovinu ostvarili na području republika bivše SFRJ, preuzela 4685 umirovljenika koji su pravo na mirovinu stekli u Srbiji i Crnoj Gori.
S druge strane, tadašnja SR Jugoslavija preuzela je 3983 umirovljenika koji su to pravo stekli u Hrvatskoj.
Osim toga, tu je još i oko 15.000 osoba umirovljenih nakon 8. listopada 1991. (kad su raskinute državnopravne veze s bivšom Jugoslavijom), a približno toliko ih je i u Srbiji.
Stupanjem na snagu sporazuma sa Srbijom i Crnog Gorom Hrvatska će na području socijalnog osiguranja imati uređene odnose sa svim državama nastalima na području bivše Jugoslavije, a s Makedonijom i Slovenijom ti odnosi nisu ni bili prekidani.