U EMISIJI Hrvatskog radija U mreži Prvog govorilo se o ukupnoj stopi bolovanja u Hrvatskoj i trajanju bolovanja te jesu li učinkovite mjere protiv lažnih bolovanja.
Na pitanja o bolovanjima odgovarali su Ljiljana Milišić-Ždralović iz Službe za kontrolu HZZO-a, šef Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina i Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.
"U 2022. godini stopa bolovanja bila je 4.12., a u prvom tromjesečju ove godine porasla je na 4.15. HZZO kontinuirano provodi i redovne i izvanredne kontrole, ali i na zahtjev poslodavca", rekla je Milišić-Ždralović.
Oko 69.000 bolesnih dnevno
"Dnevno imamo oko 69.000 bolesnih, što je dosta velika brojka i trudimo se što više to kontrolirati kako bi se ta stopa u budućnosti smanjila. U odnosu na 2019. godinu broj kontrola bolovanja porastao je za 62 posto. U prosjeku oko 30 posto bolovanja se zaključuje, ali ne možemo reći da su to bila lažna bolovanja", rekla je Milišić-Ždralović.
Belina je rekao kako brojka od 69.000 dnevno bolesnih ne iznenađuje. Navodi da nema nikakvih posebnih odudaranja. Kaže da završava sezona respiratornih bolesti i da će se zbog toga stope malo smanjiti. Komentirao je i lažna bolovanja.
"Sudjelovao sam na Kongresu koordinacija komora u zdravstvu, gdje je rečeno da su od 2000 spornih bolovanja samo dva bila neopravdano produljena. Natpisi o tome kako je 30 posto bolovanja lažno nisu realni", govori Belina.
Kratka bolovanja kao teret za poslodavca
Kosanović kaže kako je poslodavcima problem teret kratkih bolovanja koja su najučestalija i isključivo su na teret poslodavca koji ga plaća tri puta.
"Trošak je prevelik za poslodavca i snažno pritišće konkurentnost hrvatskih poslodavca jer se oni natječu na globalnoj utakmici", kazala je. Milišić-Ždralović navodi da prosječno bolovanje traje oko 13 dana.
"To su kratka bolovanja i idu na teret poslodavca. Veliki su zahtjevi za kontrolama, pogotovo na zahtjev poslodavca; gotovo 50 posto svih kontrola je upravo na njihov zahtjev.
Prema novim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, poslodavac će moći samo u opravdanim slučajevima, kada postoji opravdana sumnja na zlouporabu, podnijeti zahtjev za kontrolom. To će olakšati rad kontrolorima i moći će provoditi više redovnih kontrola", rekla je Milišić-Ždralović.
Upitana mogu li kontrolori doći radnicima kući u kontrolu, odgovorila je kako imaju tu mogućnost, ali da ju ne koriste.
"Liberalizacija radnog vremena bi značajno smanjila stopu bolovanja"
Milišić-Ždralović dodaje da su najčešći razlozi odlaska na bolovanja bolesti lokomotornog sustava, prijelomi i ozljede, trudnoća, duševni poremećaji i porodi.
Belina ističe kako je on za liberalizaciju radnog vremena kako bi se ljudima oboljelim od kroničnih bolesti omogućio rad samo dio radnog vremena. Smatra da bi se time značajno smanjila stopa bolovanja. Kosanović kaže kako je apsurdno da po novim izmjenama Zakona poslodavac može samo u opravdanim slučajevima zatražiti kontrolu.
"To je promjena koja neće dovesti do promjena. Četvrtina bolovanja koje su poslodavci tražili je zatvorena. Svatko zna je li određeni radnik na opravdanom bolovanju, je li sklon koristiti bolovanja i kad mu ne treba te radi li se o nekome koga možemo nazvati zlouporabiteljem", kazala je.
Kazne i opomene
Milišić-Ždralović govorila je o kaznama te rekla kako su one prema izabranim liječnicima određene ugovorom i da se najčešće radi o opomenama.
"Ali ne kažnjavamo samo doktore. Imamo i prekršajne kazne za same osiguranike koji ne poštuju upute liječnika. Te kazne se kreću od 1090 do 1999 eura. Zasad te prekršajne odredbe nismo koristili", rekla je Milišić-Ždralović.