Na autocestama se ponovno stvaraju kolone, posebno pred naplatnim postajama. Problem se ponavlja svake turističke sezone, a već se godinama upozorava da bi ga barem djelomično mogao smanjiti sustav vinjeta.
Vinjete nisu čarobno rješenje za ljetne kolone. Slovenija ih ima pa se i ondje tijekom turističkih valova stvaraju velike gužve. Uz naplatne kućice, u Hrvatskoj je još veći problem činjenica da se golema količina prometa iz srednje Europe slijeva na preopterećenu dionicu između Zagreba i Bosiljeva, prije nego što se razdvaja prema Rijeci, Istri i Dalmaciji.
Uklanjanje kućica povećalo bi protok na Lučkom, ali bi istodobno moglo dovesti veći broj vozila na već zakrčenu autocestu. Vinjete zato ne bi riješile temeljni infrastrukturni problem niti spriječile kolone kod tunela, radova, nesreća i drugih uskih grla.
Crolibertas će smanjiti gužve, ali vinjete su to mogle puno ranije
Slovenija je vinjete uvela još 2008. godine. Danas su elektroničke i vezane uz registarsku oznaku. Nema kartica, zaustavljanja na naplatnim kućicama ni računanja koliko je kilometara automobil prošao.
Hrvatska je mogla učiniti isto, ali je umjesto toga godinama zadržavala zastarjeli sustav. Sada troši gotovo 80 milijuna eura bez PDV-a na Crolibertas, novi elektronički sustav koji će ukloniti naplatne kućice, ali zadržati naplatu po kilometru.
Novi sustav trebao bi zaživjeti 1. ožujka 2027. godine, više od tri godine nakon datuma koji je ministar prometa Oleg Butković ranije javno navodio kao cilj.
Crolibertas je neusporedivo bolji od sadašnjeg sustava. Vozači se više neće morati zaustavljati kako bi uzeli karticu ili platili račun. Koristit će se ENC ili automatsko očitavanje registarske oznake povezane s bankovnom karticom ili korisničkim računom.
To će donijeti brži promet i manja zagušenja. Naplatne kućice usko su grlo i njihovim uklanjanjem nestat će barem dio kolona. Ali upravo su to elektroničke vinjete mogle omogućiti prije mnogo godina.
Hrvatska je odabrala složeniji model naplate u kojem sustav mora evidentirati ulazak i izlazak svakog vozila te izračunati cijenu prema prijeđenoj udaljenosti. Kod vinjeta je, s druge strane, dovoljno samo provjeriti ima li određena registarska oznaka valjanu vremensku naknadu u bazi podataka.
Dakle, mijenja se tehnologija, ali ne i bit sustava.
Autoceste će i dalje biti skupe
Crolibertas neće riješiti drugi veliki problem hrvatskih autocesta, a to je cijena. Cestarina od Zagreba do Splita za običan osobni automobil iznosi 26,40 eura u jednom smjeru. Odlazak i povratak tako stoje 52,80 eura. Tko tom rutom triput ode i vrati se, samo će na cestarinu potrošiti 158,40 eura.
Redoviti korisnici mogu kupiti ENC i ostvariti popust od 21,74 posto. To je osjetno povoljnije, ali se svako putovanje i dalje zasebno plaća. Nakon tri povratna putovanja vozač će potrošiti oko 124 eura.
Za usporedbu, slovenska elektronička vinjeta za većinu osobnih automobila stoji 16 eura za sedam dana, 32 eura za mjesec dana i 117,50 eura za cijelu godinu. Tjedna slovenska vinjeta, dakle, stoji znatno manje od jednog putovanja od Zagreba do Splita.
Mjesečna vinjeta jeftinija je od jednog povratnog putovanja, a godišnja stoji manje od tri povratna putovanja Zagreb – Split, čak i kada hrvatski vozač koristi ENC s popustom.
Hrvatska ima veću mrežu autocesta i drukčiju strukturu prometa, pa bi godišnja vinjeta vjerojatno bila skuplja. Ali Vlada nikada nije predstavila ozbiljnu analizu koja bi pokazala koliko bi hrvatske vinjete morale koštati, kakav bi bio njihov učinak i zašto bi bile lošije od naplate po kilometru.
Vinjete kao spas za domaće vozače
U Hrvatskoj se smatra da skupim autocestama prvenstveno deremo turiste. Deremo ih, ali visoku cijenu prije svega plaćaju hrvatski građani.
Turist koji jednom godišnje dođe do apartmana na Jadranu plati cestarinu i nakon tjedan ili dva ode kući. Građanin Hrvatske koji autocestom zbog posla, obitelji, studiranja, liječenja ili drugih razloga putuje više puta tijekom godine isti račun plaća pri svakom odlasku i povratku. Vinjeta bi taj odnos promijenila.
Postoji i važniji razlog zbog kojeg bi autoceste trebalo učiniti pristupačnijima domaćim stanovnicima. Kada se za svako putovanje moraju izdvojiti deseci eura, dio ljudi bira državne ceste. Putovanje je napornije, dulje i opasnije, ali se štedi na cestarini.
Autoceste su brže i u pravilu sigurnije, a godišnja vinjeta potaknula bi ljude da ih koriste češće. Time bi se dio prometa maknuo s državnih cesta i iz naselja, a građanima bi se olakšalo putovanje unutar vlastite zemlje.
Vlada se poziva na anketu u kojoj su prevarili ljude
Vlada je odbijanje vinjeta godinama pokušavala prikazati kao europski trend. Butković je tvrdio da se vinjete napuštaju i da će ih Europska unija ukinuti. To nije točno, barem ne za osobne automobile.
Pravila o postupnom napuštanju vinjeta odnose se prvenstveno na kamione. Za osobne automobile države članice i dalje mogu koristiti vinjete. Slovenija ih i dalje koristi. Koriste ih i Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka i druge članice Europske unije. Uskoro ih uvodi i Belgija.
Vlada se pozivala i na istraživanje iz 2019. prema kojem je 70 posto ispitanih navodno podržalo naplatu prema kilometru. Radilo se o vladinoj anketi na samo 600 ljudi.
Ljudima su bile ponuđene tri opcije - sustav naplate "plati koliko voziš", vinjete i opcija "ne znam", no pitanje je bilo formulirano tako da je ljudima sugerirano da bi se u sustavu vinjeta naplaćivale ne samo autoceste nego i "većina državnih cesta".
Jasno je da je takav sugestivan način postavljanja pitanja vrlo izgledno itekako utjecao na postotak u kojem 70 posto ispitanika odabire model "plati koliko voziš", a vlada rezultatima tako provedene ankete manipulira kako bi uvjerila građane da ne žele vinjete.
Kućice će nestati. Skupa naplata svakog kilometra neće
Vinjete ne bi čarobno uklonile sve kolone na hrvatskim autocestama. U najvećim turističkim valovima gužve bi se i dalje stvarale na preopterećenim dionicama, kod tunela, radova i prometnih nesreća.
Ali uklonile bi naplatne kućice kao nepotrebno usko grlo daleko prije Crolibertasa, čija je puna primjena sada odgođena do ožujka 2027. Hrvatska je odabrala drukčiji model. Potrošit će desetke milijuna eura kako bi uklonila rampe, ali će zadržati sustav u kojem se svaki kilometar i svako putovanje naplaćuju iznova.
Gužve pred kućicama trebale bi nestati. Razlog zbog kojeg brojni hrvatski građani izbjegavaju autoceste neće.