DOKUMENT "Željeznice stvaraju ogromne gubitke, dobivale su 700 milijuna kuna godišnje"

Foto: FaH/IFJ

DRŽAVNA željeznička poduzeća neuspješno su restrukturirana, sva poduzeća podnose svoje gubitke državi, a individualne odgovornosti za poslovanje gotovo da i nema, zaključili su stručnjaci Instituta za javne financije (IJF) Anto Bajo i Marko Primorac u publikaciji "Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu RH".

Željeznička poduzeća zadnjih deset godina uglavnom završavaju s gubitkom, nekad i većim od milijarde kuna. Zato ovi stručnjaci upozoravaju da se restrukturiranje trebalo temeljiti na realnom planu, s konkretnim i ostvarivim ciljevima.

Njihov je dojam da je od 2006. godine, kada je restrukturiranje počelo unutar pristupnih pregovora s EU-om, veći naglasak na formalno-pravnim promjenama zbog usklađivanja s EU-om nego na stvarnoj potrebi restrukturiranja. Ciljevi restrukturiranja od 2012. do 2016. godine nisu ostvareni, a likvidnost poduzeća je slabija nego prije početka restrukturiranja.

Gubitak u 2012. i 2013. više od milijarde kuna

Gubitak grupe HŽ-ovih poduzeća u 2012. i 2013. godini iznosio je više od milijarde kuna, ali su gubici od 2014. godine značajno smanjeni. Ukupni prihodi i rashodi manji su za oko 1,3 milijarde kuna, a najveći pad rashoda ostvario je HŽ Cargo. Od 2011. do 2015. ukupni prihodi pali su s 5,1 na 4,3 milijarde kuna na razini grupe, uglavnom zbog smanjenja transfera iz državnog proračuna i prihoda od prodaje, dok su prihodi iz državnog proračuna oko pola milijarde kuna godišnje.


Ukupne obveze željezničkih poduzeća u 2015. iznose šest milijardi kuna, od čega je trećina kratkoročnih obveza.

Analizirali su financijsko poslovanje javnih društava koja se bave željezničkim prometom - HŽ Cargo,  HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz. Ta tri društva u kojima radi 11.928 ljudi (podatak za 2015.) vlasnici su ukupno 16 povezanih tvrtki u kojima je 3.373 zaposlenika. Od 2007. do 2015. tri grupe poduzeća smanjile su broj zaposlenih za 3.500, a najveće smanjenje bilo je u HŽ Infrastrukturi.



Teško utvrditi stvaran broj zaposlenih

Autori napominju da su u posljednjih pet godina prisutne brojne statusne promjene (spajanja i dijeljenja) društava, kao i stalna kretanja zaposlenih između matice i povezanih društava, zbog čega je teško utvrditi stvarni broj zaposlenih na razini svih društava i procijeniti ukupne troškove zaposlenih. Velike i učestale organizacijske promjene negativno se odražavaju na stabilnost i financijsko poslovanje, kao i na vođenje razborite poslovne politike.

Iako se ulaskom u EU tržište prijevoza robe liberaliziralo, inozemni željeznički prijevoznici nisu napravili snažniji iskorak. Naime, na željezničkim prugama u Hrvatskoj mogu prometovati samo vlakovima za koje je Agencija za sigurnost željezničkog prometa izdala suglasnost. Isto vrijedi i za strojovođe. Dodatno, svako poduzeće mora ishoditi potvrdu o sigurnosti koju izdaje ista agencija.

Treći najveći korisnik državnih potpora

Željeznice su, pored brodogradilišta i cesta, treći najveći korisnik državnih potpora, jamstava i subvencija. Obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države utječu i na rast javnog duga i proračunskog deficita. Dosadašnje vlade prepoznale su potrebu restrukturiranja željeznica, a u posljednjih šest godina aktivno su uključene u taj proces.

HŽ Infrastruktura upravlja s 2.605 kilometara pruge, od čega je 2.351 kilometar jednokolosiječan. Pruge su stare i dotrajale, što utječe na brzinu, a u posljednjih desetak godina brzina teretnih vlakova smanjena je za 2 km/h i 2016. je iznosila 23 km/h. Brzina putničkih vlakova već je cijelo desetljeće na istoj razini i iznosi 47,9 km/h.

Putovanje vlakom od Zagreba do Splita traje osam sati, a autobusom pet sati. Kada su isključene subvencionirane karte, zabilježen je pad broja putnika od 40 posto od 2010. do 2012. godine. I prijevoz robe pao je za 39 posto. Željeznice su sve manje značajne jer je cestovni promet atraktivniji, slabo je stanje infrastrukture, niska je razina investicija. Sve to utječe na slabo financijsko poslovanje državnih željezničkih poduzeća.

Ostaju uteg oko vrata države

Od 2006. do 2015. sektoru željeznica dodijeljene su potpore od 8,7 milijardi kuna, a ukupne državne potpore redovito su godišnje nadmašivale 700 milijuna kuna. U razdoblju od 2000. do 2015. odobreno je državnih jamstava 12,64 milijardi kuna.

Obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države povećali su javni dug za otprilike 1,3 posto BDP-a.

"Po svemu sudeći, državne željeznice ostaju financijski uteg oko vrata države, čak i ako se osigura nastavak restrukturiranja", kažu IJF-ovi analitičari.

Vladi preporučuju smanjenje udjela državnih subvencija za željeznički sektor i značajno poboljšanje upravljanja imovinom, povećanje udjela EU-ovih fondova u financiranju investicija u infrastrukturu te preusmjeravanje sredstava iz zajmova s cestogradnje u željezničku infrastrukturu, posebno u strateške pravce.

Smatraju kako treba značajno revidirati politiku plaća u željezničkim poduzećima i realnije utvrditi stvarne troškove zaposlenih, riješiti se velikih zaliha, restrukturirati povezana društva, odrediti rok njihove privatizacije i odlučiti koji će dio ostati u vlasništvu države.

Pogledajte cijeli dokument:

Institut za javne financije o državnim željeznicama by Index.hr on Scribd

Pročitajte više