Ilustracija: Index (FaH)
"OD 2000. godine nije bilo nadzora kod 146 velikih poreznih obveznika", službeni je podatak Porezne uprave koji je prezentiran ministru financija Zdravku Mariću na sastanku koji je održan prije tjedan dana.
Svaki četvrti bez ikakvog nadzora
Prezentacija rada Porezne uprave pokazala je porazne rezultate, s obzirom na to da su pronašli cijeli niz tvrtki u kojima nije bilo nikakvih poreznih nadzora, a posebno je zabrinjavajuće stanje kod velikih poreznih obveznika.
Naime, procjenjuje se kako velikih poreznih obveznika u Hrvatskoj ima oko 600. U njih 170 nikada nije bilo nadzora PDV-a, nadzora prijavljene dobiti nije bilo kod 252 tvrtke od 2000. godine, a kontrole prijavljenog dohotka i doprinosa nije bilo kod 378 velikih tvrtki. Nakon ovakvih poraznih rezultata, Porezna uprava u posebnoj prezentaciji ministru Mariću obvezala se da će uvesti kontrole i u tim tvrtkama i to po posebnim kriterijima.
Spominjao se Agrokor
Iako se u prezentaciji ne spominju imena velikih tvrtki u koje posljednjih 17 godina nikada nije kročila noga poreznog inspektora, podsjetimo kako se spominjalo da su upravo Agrokorove tvrtke bile lišene bilo kakvog nadzora poreznika. Zastupnici Mosta tvrdili su da porezni inspektori nisu bili u Agrokoru od 2007. godine, dok se ministar Marić branio od brojnih takvih tvrdnji izjavom da ne može o tome govoriti jer je vezan poreznom tajnom.
Bivši ministar financija Slavko Linić tvrdio je početkom godine da je, u vrijeme dok je on bio ministar, izvršen poseban nadzor vezan uz rokove plaćanja i da nije bilo neplaćenih dugova prema Agrokoru te je tako demantirao tvrdnju o nepostojanju poreznog nadzora.
Podsjetimo da je upravo Linić 2012. godine osnovao poseban Ured za velike porezne obveznike kako bi se kontroliralo poslovanje oko 600 velikih tvrtki. U Uredu radi 150 poreznih inspektora. No sudeći prema novim brojkama koje su prezentirane ministru Mariću, čini se da ni taj posebni Ured nije ostvario svoju svrhu.
Što radi "Linićev" ured?
"Taj je ured i formiran s isključivim zadatkom da se svaki dan, 12 mjeseci u godini, bavi velikim obveznicima, pa i Agrokorom", rekao je Linić početkom ove godine. No službeni podaci ga sada demantiraju, s obzirom na to da sami poreznici priznaju da čak četvrtinu velikih tvrtki nikada nisu provjerili.
Naglasimo na kraju da bi, prema važećem Poreznom zakonu, upravo velike tvrtke trebale imati prioritet u nadzorima prema onim malim. U članku 119. jasno piše da se mora voditi "računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki poduzetnici iz Zakona o računovodstvu". No čini se da nije tako. Mali su ipak veći prioritet.
Odgovornost nije samo na Todoriću
Podatak o nepostojanju nadzora za velike tvrtke posebno je bitan nakon što je posebna revizija otkrila u Agrokorovim kompanijama razliku vrijednosti imovine koja se mjeri milijardama kuna. Izvanredni vladin povjerenik spominjao je odgovornost "onih koji su bili članovi Uprave i predsjednici Uprave u trenutku kad su se radila izvješća koja su bila objavljena i prepravljena".
No osim odgovornosti Ivice Todorića i njegova menadžmenta, postavlja se i pitanje što su radila sva ostala hrvatska regulatorna tijela i hoće li snositi odgovornost.