INDEX OTKRIVA Rektor Boras je najviše novca za istraživanje dao - sam sebi

FOTO: FaH

NA INDEXU smo u više navrata pisali o tome kako je aktualni ministar obrazovanja u svojim prvim odlukama nakon preuzimanja resora potpisao dokumente kojima je za časopise i konferencije koje vodi on ili njegovi najbliži suradnici i prijatelji izdvojio najizdašnija sredstva.

Mediji su sličnu pojavu u posljednjih nekoliko godina registrirali i na razini Sveučilišta u Zagrebu. Naime, njegov rektor Damir Boras, unatoč brojnim obavezama koje ima na svojoj funkciji, redovno se natječe za sredstva za istraživački rad i uglavnom dobiva iznose koji su najveći ili su u samom vrhu.

Tako je, primjerice Borasu 2015. bilo odobreno 58.460 kuna, samo 20 kuna manje od maksimalnog iznosa koji je bio odobren u području društvenih znanosti. 2014. bio mu je odobren maksimalan iznos od 60.000 kuna.

Konačno u 2016. Boras je dobio najveći iznos u raspodjeli potpora za istraživanje iz Zajedničkih sveučilišnih sredstava koja su preostala nakon redovne raspodjele. Za ta sredstva natjecalo se 12 znanstvenika, a rektor je dobio 68.500, trostruko više od najmanjeg iznosa.

Neki znanstvenici smatraju da je to klasičan primjer sukoba interesa jer je kao rektor mogao utjecati na odluke povjerenstva za dodjelu sredstava.

Drugi pak smatraju da je u najmanju ruku dvojbeno to što uz silne rektorske obaveze, kao i uz određene nastavničke, na zalasku svoje znanstvene karijere, kada bi po zakonu trebao u mirovinu, osim u posebnim slučajevima, nalazi dovoljno vremena za istraživanja koja po zakonu nema obavezu obavljati; štoviše, toliko vremena da dobije najveći iznos.

Neki zanimljivom drže i činjenicu da se na relativno kratkom popisu dobitnika našao Šišak Marinko kojeg je Boras postavio na funkciju privremenog zamjenika pročelnika Hrvatskih studija kojima rektor želi drastično reducirati programe.

Odluka o raspodjeli potpora by Index.hr on Scribd



To su Borasove "biblijske vrijednosti"


Jure Zovko s Instituta za filozofiju spada u skupinu onih koji smatraju da je odluka nedvojben sukob interesa.

„Odluka rektora Borasa da tzv. višak sredstava iz proračuna Sveučilišta u Zagrebu dodijeli sebi i svojim dodvoricima i ulizicama predstavlja nezapamćeni skandal u sveučilišnoj praksi koji je dovoljan razlog da se zatraži njegova neopoziva ostavka“, ističe Zovko koji u cijeloj priči nalazi više spornih stvari.

„Neshvatljivo je kako je moguće da Sveučilište u Zagrebu u vremenima oskudice ima višak sredstava; zašto ta sredstva nisu vraćena u državni proračun? Tko je recenzirao prijave za dodjelu sredstava? Sad je razumljivo zašto rektor Boras brani ministra Barišića tvrdnjom kako je neizbježan sukob interesa, jer smo malena akademska i znanstvena zajednica.  Najvjerojatnije ćemo i u ovoj godini imati novi 'višak' sredstava koji će biti dodijeljen po sličnom modelu, ako USKOK ne uhapsi rektora. Ova praksa upravljanja Sveučilištem zapravo je primjena biblijskih vrijednosti na Sveučilištu koju je najavio Boras. U Matejevu evanđelju (Mt 25,28) Isus reče 'Onome tko ima dat će se još da ima u izobilju, a onome tko malo ima, uzet će se i to što ima'“, sarkastičan je Zovko.


Boras je u 65. Supermen


Blaženka Divjak s Fakulteta organizacije i informatike, svojevremena prorektorica i kandidatkinja za mjesto rektora, kaže da je njoj ovakva odluka potpuno neprihvatljiva ili barem neobična.

„Naime, dvije su mogućnosti. Prva je da se radi o neetičnom ponašanju i nedopustivom korištenju pozicije rektora. Takvo je ponašanje nezabilježeno na Sveučilištu u prethodnim upravama i bez obzira tko je dao prijedlog Senatu, sramotno je da je rektor uopće tražio novce. No čini se da je ovakav postupak potpuno u skladu s dosadašnjim praksom ovog rektora koja se temelji na nagrađivanju podobnih, a prije svega  - sebe“, ističe Divjak.

„Druga je mogućnost da je naš rektor Superman jer pored punog radnog vremena na zahtjevnoj poziciji rektora, kao i u 20-tak 'družbi', uspijeva biti još i najbolji znanstvenik na Sveučilištu - i to sve nakon 65-te godine života. Impresivno!", dodaje Divjak.

To je glavarina na hrvatski način


Bivši rektor Aleksa Bjeliš kaže da se on za svojeg mandata na mjestu rektora nikada nije natjecao za sredstva - ni sam niti u nekoj skupini znanstvenika. Uz to ističe da su sredstva za istraživanje bila zamišljena za poticanje najboljih pa su se u njegovo vrijeme provodile evaluacije projekata; ona se nisu dodjeljivala nekim automatizmom.

„Pri kraju mog mandata uspostavljen je sustav prijava prema određenim kriterijima vrednovanja. Tada je to prvi put napravljeno na Sveučilištu. 2014. dodijelili smo sredstva vodeći računa o kriterijima vrednovanja“, rekao je Bjeliš.

„Moj je dojam da se kasnije više nije vodila tolika briga o kriterijima raspodjele sredstava. Taj novac trebao je služiti poticanju izvrsnosti na Sveučilištu, međutim, to se na kraju svelo na svojevrsnu glavarinu na hrvatski način. Ja sam uvijek upozoravao da su profesori i asistenti na sveučilištu plaćeni oko 40 posto za nastavu, slično i za istraživanje te oko 20 posto za opći rad na Sveučilištu za razne evaluacije, komisije i sl. Smatrao sam uvijek da su opća znanstvena znatiželja, održavanje prostora i sl. pokriveni iz središnjeg budžeta te da se istraživanja trebaju pokrivati kroz posebne projekte koji bi trebali stimulirati one najbolje, koji su natprosječni. Mislim da u situaciji u kojoj nema sredstava na pretek nije dobro da se novci za istraživanje raspodjeljuju bez ozbiljnih procesa vrednovanja“, poručio je bivši rektor.

Borasu takve dodjele nisu sporne


U sličnom slučaju prije samo par godina Boras je autoru ovih redaka rekao da ne vidi ništa upitno u tome da se kao rektor natječe za sredstva jer je i dalje znanstvenik i zaposlenik fakulteta.

Poručio je da u njegovu sudjelovanju u natjecanju nema ništa sporno jer bi u protivnom svaki profesor, čim zasjedne na funkciju na sveučilištu, morao odustati od svoje znanstvene karijere.

„Svaki dekan i svaki rektor u tom bi smislu mogao biti u sukobu interesa. To bi značilo da bih se odmah, čim prihvatim neku takvu funkciju, morao odreći znanstvenosti. S druge strane nitko ne može biti rektor a da istovremeno nije znanstvenik i profesor. To pitanje je stoga contradictio in adjecto i pomalo je zločesto. Ono se koristi za napade na ljude i za njihovo isključivanje iz mehanizama potpore. Sukobi interesa postali su sada velikom temom. No oni se jednostavno mogu rješavati isključivanjem ljudi iz postupka odlučivanja. Ja osobno nisam imao pojma da su mi sredstva odobrena jer nisam sudjelovao u tom procesu“, rekao je tada Boras.

Komentar rektora zatražili smo i u četvrtak ujutro, međutim, nismo ga dobili. Čim stigne, objavit ćemo i njegovu reakciju.

Pročitajte više