NJEMAČKA se proteklih nekoliko tjedana, usred rastućeg četvrtog vala pandemije koronavirusa, nalazi u svojevrsnom političkom limbu.
Angela Merkel odrađuje posljednje dane svojeg tehničkog mandata, a budući socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz još službeno nije preuzeo dužnost, već se ponajviše bavio detaljima 160-straničnog koalicijskog ugovora za Zelenima i liberalnim FDB-om, koji je u petak konačno predstavljen javnosti.
Čekanje na novu vladu
>> Kraj ere Angele Merkel. Ovo je buduća njemačka vlada, objavili glavne ciljeve
Nova semafor koalicija (crveni SDP, žuti liberali i Zeleni) odlučila je pak kao svoj prvi potez u borbi s pandemijom koronavirusa promijeniti zakon o borbi protiv zaraze, koji sada sadrži mjere poput pristupa radnom mjestu samo za cijepljene, one koji su preboljeli virus te negativno testirane.
Mjere poput zatvaranja i ograničenja kretanja su sada u nadležnosti saveznih pokrajina, koje ih mogu uvoditi ovisno o epidemiološkom stanju, a općenito se poštuje i 2G-pravilo, odnosno kontroliranje covid-potvrda.
Politička prepucavanja u vezi novih mjera
Istovremeno su odlučili pustiti da 25. studenog prestane “epidemijsko stanje nacionalnih razmjera”, odredba koju je izglasao prethodni saziv Bundestaga i koji je njemačkim vlastima omogućavao proglašavanje mjera u borbi protiv pandemije. Riječ je o pravnoj formulaciji, koju je nadomjestio izmijenjeni Zakon o borbi protiv zaraze, ali i simboličkom činu koji je naišao na mnogo kritika u javnosti. Mediji pišu da nova vlada tako šalje signal da stanje nije ozbiljno, dok istovremeno poziva na cijepljenje i poštivanje mjera kako bi se pokušalo četvrti val dovesti pod kontrolu.
Sve to se događalo u danima u kojima je Njemačka rušila rekorde po broju zaraženih, a mediji su bili puni priča o tome kako na odjelima intenzivne njege diljem Njemačke ima sve manje slobodnih kreveta.
"Aktualna pandemijska situacija u Njemačkoj je dramatična. Četvrti val našu zemlju pogađa punom snagom", poručila je 17. studenog Angela Merkel, koja je onda konačno uspjela organizirati sastanak s pokrajinskim premijerima, koji zapravo imaju mnogo veće ovlasti od savezne vlade kada je riječ o proglašavanju mjera.
>> Merkel: Situacija s koronom u Njemačkoj je dramatična
Ipak, politički je vakuum doveo do toga da velikog dogovora odlazeće kancelarke i pokrajinskih premijera nije došlo, a sve su još pratila i prepucavanja CDU-a, koji sada odlazi u opoziciju, i Zelenih i FDP-a, koji dolaze na vlast.
Virus nije pokazao previše interesa za političke polemike, već se cijelo vrijeme nastavljao nemilosrdno širiti.
Njemačka ruši rekorde u pandemiji
Institut Robert Koch objavio je u petak novi rekord broja zaraženih u 24 sata i 76.414 novih slučajeva zaraze. Prije tjedan dana taj broj je iznosio 52.970. Sedmodnevna incidencija sada je 438.2, dok je prije tjedan dana bila 340.7, a prije mjesec dana 113.0.
Postotak cijepljenih varira diljem zemlje. Na vrhu liste je grad Bremen s 82.5 posto stanovništva cijepljenog s obje doze, dok pokrajina Saska ima najnižu stopu od 60.2. Na razini zemlje postotak cijepljenih je 68.2.
Adventski sajam otkazan u zadnji trenutak
Indexov je novinar proteklih desetak dana boravio u Leipzigu, gradu u pokrajini Saskoj koja je zapravo jedno od najvećih žarišta četvrtog vala pandemije u Njemačkoj i u kojoj su u međuvremenu uvedene mnoge stroge mjere, ali ne i lockdown. Najviše je tuge izazvala odluka o zatvaranju adventskih sajmova, pa se proteklih dana u centru Leipziga može vidjeti kako se demontira već postavljeni sajam na trgu pred gradskom vijećnicom.
Saska je na raznim proteklih dana objavljenim korona-kartama tamnocrvena, a pokrajinske su vlasti donijele strože mjere kako bi pokušale “slomiti četvrti val”, kako je to najavio pokrajinski premijer Thomas Kretschmer (CDU). Pritom je korona stigla i Kretschmeru kući, s obzirom na činjenicu da mu se virusom zarazila supruga, pa je pokrajinski premijer Saske početkom mjeseca morao raditi od doma jer je bio u izolaciji.
Lijevo-liberalni Leipzig krivi ekstremnu desnicu za širenje zaraze
Jedna od glavnih tema razgovora u Leipzigu je, naravno, četvrti val te činjenica da je Saska jedno od glavnih žarišta.
U lijevo-liberalnom Leipzigu, koji ima socijaldemokratskog gradonačelnika i snažnu antifa scenu, često se može čuti da je za sve kriv AfD (Alternativa za Njemačku), ekstremno desna stranka koja je iznimno jaka na istoku Njemačke.
AfD je na prošlim pokrajinskim izborima dobio impresivnih 27.5 posto glasova, osvojivši drugo mjesto iza CDU-a (32.1 posto), a istaknuti političari ove ekstremno desne stranke oštro istupaju protiv svih mjera i izražavaju sumnje u opravdanost cijepljenja.
Da povezanost većeg širenja zaraze i političkih opredjeljenja nije samo naklapanje lajpciških ljevičara frustriranih antivakserima pokazalo je i nedavno objavljeno znanstveno istraživanje.
>> Istraživanje otkriva vezu između krajnje desnice i visoke stope zaraze u Njemačkoj
Interdisciplinarni tim Istraživačkog instituta za društvenu koheziju iz Münchena sustavno je istraživao povezanost izbornih rezultata i širenja patogena. Na kartama koje pokazuju stopu incidencije tamnocrvena je gotovo cijela istočnonjemačka pokrajina Saska. To vrijedi i za susjednu pokrajinu Tiringiju. U obje njemačke savezne države AfD redovito dobiva više od 20 posto glasova na izborima. Je li to slučajnost?
Povećanje incidencije i glasači AfD-a
Nalazi stručnjaka su jasni - što je veći broj glasova AfD dobio u regiji na izborima 2017., to se tamo brže širio koronavirus 2020. godine. Istraživači kažu da nema druge stranke zastupljene u njemačkom parlamentu čiji izborni rezultati tako snažno i sustavno koreliraju sa stopama zaraze koronavirusom. Izračuni znanstvenika toliko su precizni da mogu kvantificirati korelaciju s točnošću do jedne decimale.
Neki čimbenici, kao što su gustoća naseljenosti i razina obrazovanja, odigrali su ulogu, a u prvom valu pomogli su objasniti razlike između istočne i zapadne Njemačke. Djelomično su ti čimbenici povezani. No složeni izračuni ipak su doveli do jasnog rezultata - povećanje incidencije covida u najsnažnijoj je korelaciji s glasačima AfD-a.
Vrijedi pritom napomenuti da lijevo-liberalni Leipzig u četvrtom valu stoji bitno bolje od ostatka Saske te ima manje novozaraženih od svih drugih gradova i okruga u pokrajini.
Svi nose maske u tramvajima
Na ulicama se može vidjeti da se postojeće mjere provode te da im se stanovnici Leipziga ne opiru. U gradskom prijevozu svi nose maske i to većinom FF2. Dezinfekcijska sredstva se nalaze na ulazu u sve urede, trgovine i lokale te se redovito koriste, a kada se potroše, odmah se mijenjaju.
Prijelomni je dan za Leipzig i Sasku bio ponedjeljak, 22. studenog, kada su na snagu stupile nove, strože mjere koje je prethodno objavio premijer Kretschmer i koje bi trebale važiti sljedeća dva tjedna.
Saska je doživjela veliki skok zaraženih i potrebna je temeljna sigurnost u mnogim područjima, rekao je pokrajinski premijer. "To znači: nema velikih događanja, nema okupljanja ljudi i što je manje moguće", rekao je Kretschmer. Jasno je dao do znanja da će na sve ljude u Saskoj utjecati ograničenja, uključujući one koji su potpuno cijepljeni i one koji su se oporavili.
Od 22. studenog zatvorena su kina, muzeji, kazališta...
Zatvoreni su muzeji, kina i kazališta, ograničen je rad restorana i kafića od 6 do 20 sati, ukinuto je održavanje adventskih sajmova te je počela još stroža kontrola covid-potvrda, odnosno provođenje pravila 2G. Zabranjena je javna konzumacija i prodaja alkohola, zatvorene su plesne škole, a zabranjena je i prostitucija.
Od 22. studenog je započela potpuna kontrola covid-potvrda, koje se moraju pokazati ako želite, primjerice, otići u knjižaru ili maloprodajne lance odjeće poput H&M, C&A, Peek & Cloppenburg. Uz covid-potvrdu potrebno je pokazati i važeći osobni dokument, kako bi se pokušalo minimizirati korištenje falsificiranih potvrda.
U praksi to znači da se pred trgovinama znaju stvarati redovi kupaca kojima se kontroliraju covid-potvrde, no svi pokazuju za hrvatske prilike zavidnu dozu strpljenja: i prodavači i zaštitari koji su zaduženi za provjeru potvrda, kao i kupci koji ih moraju pokazati ako žele kupiti komad odjeće, obuće, knjige, kozmetičke proizvode itd.
Rad kafića i restorana dozvoljen od 6 do 20 sati
Nove mjere naročito su promijenile mogućnost okupljanja u restoranima i kafićima. U njih se prethodno moglo ući uz pokazivanje covid-potvrde, a na nekim lokacijama i uz dodatno ispunjavanje posebnog formulara u kojem se moraju navesti osobni podaci i kontakt, što je dovodilo do okupljanja poput onoga kojeg možete vidjeti na fotografiji ispod. Riječ je o restoranu u centru Leipziga, koji je bio dupke pun večer prije stupanja novih mjera na snagu.
Od 22. listopada takvo što više nije moguće, jer se restorani zatvaraju u 20 sati, a i ograničen je broj ljudi koji smiju u isto vrijeme boraviti na istoj lokaciji. Stoga se centar Leipziga proteklog tjedna u večernjim satima posve ispraznio od ljudi te pomalo podsjeća na grad duhova.
Premijer Kretschmer je u međuvremenu izjavio da ne može isključiti da će uvesti lockdown pred Božić ako trenutne mjere ne budu dovoljne da se četvrti val dovede pod kontrolu. Sve češće njemački političari spominju i uvođenje obaveznog cijepljenja, što su do prije samo par mjeseci isključivali kao opciju.
U Njemačkoj se mjere provode konzekventno
Sljedeći tjedni će pokazati jesu li aktualne mjere dovoljne ili ne. Što se tiče Leipziga, njegovi se građani pretežito pridržavaju svih mjera, ali ipak ne uspijevaju biti otok niske incidencije u tamnocrvenoj Saskoj.
Ključna razlika između Njemačke i Hrvatske u ovom četvrtom valu je što se sve mjere u Njemačkoj provode konzekventnije. Kada neko pravilo stupi na snagu, ono se onda i poštuje. Tome je svjedočio i potpisnik ovih redova, kojemu su u vlaku između Leipziga i Frankfurta kondukteri, u skladu s novim mjerama, provjerili covid-potvrde. To da su svi u vlaku nosili maske ne treba ni naglašavati.