Srpski čelnik u BiH Milorad Dodik izrazio je u četvrtak spremnost posjetiti Memorijalni centar Potočari u Srebrenici i položiti cvijeće na zajedničkome obilježju postavljenom u spomen na masakr počinjen u ratu nad Bošnjacima, no pri tome je ponovo opovrgnuo da se tamo dogodio genocid.
U intervju za novinsku agenciju Republike Srpske, tamošnji predsjednik Dodik je najavio kako će vlada i cijelo vodstvo ovoga entiteta zasjedati u Srebrenici 2. svibnja 2024. kada se pred Ujedinjenim narodima održava rasprava te očekuje glasovanje o Rezoluciji o osudi genocida u tome gradu u ljeto 1995. godine.
Vučić i Dodik: Pokušaj svaljivanja krivnje na srpski narod
Rezoluciju podupire dvadesetak država, među kojima su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka te se očekuje njezino usvajanje. Cilj je internacionalizirati stradanje Bošnjaka u Srebrenici, gdje je počinjen najveći ratni zločin na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata.
Vodeći srpski dužnosnici iz Beograda i Banje Luke, predsjednici Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, tvrde kako se radi o pokušaju svaljivanja krivnje na srpski narod.
"Republika Srpska neće prihvatiti rezoluciju o Srebrenici o kojoj će se odlučivati u Općoj skupštini UN jer je sve što je u njoj napisano laž. BiH na temelju toga da se jedan narod u njoj kvalificira kao genocidan, a drugi slavodobitan, ne može živjeti", rekao je Dodik.
Svejedno izrazio je spremnost pokloniti se žrtvama masakra u Srebrenici.
"Ako nam bude pružena prilika, 2. svibnja odnijet ćemo vijence u Potočare, ako to ne vrijeđa nikoga. Ne bojim se da bih mogao proći kao Vučić koji je došao da se pokloni žrtvama, izjavi sućut, a dobio je kamen u glavu i nitko za to nije odgovarao", istaknuo je Dodik.
On vjeruje da Rezolucija o Srebrenici ipak neće dobiti potrebnu većinu na zasjedanju Opće skupštine UN-a.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije donio je osam presuda protiv vodećih srpskih političkih i vojnih dužnosnika u kojima je pokolj više od 8000 bošnjačkih muškaraca i mladića u ljeto 1995. godine na području Srebrenice i Žepe nazvao genocidom.