BAD SCHANDAU u Njemačkoj jedan je od onih gradova u kojima su napadi na policiju prilično rijetki. Dakle, ono što se dogodilo početkom ovog tjedna u turističkom gradiću u istočnoj saveznoj državi Saskoj, bilo je prilično neobično. Prvo je 56-godišnjak izvrijeđao nekoliko policajaca, a potom je gomila opkolila skupinu policajaca.

Situacija je eskalirala, netko je policajku udario nogom u koljeno, a drugog policajca pogodila je boca. Oboje su zadobili lakše ozljede, a očevid je u tijeku.

Gdje je njemačka desnica jaka, tamo raste broj zaraženih

Prema policijskom izvještaju, napadači vjerojatno nisu bili lijevi ili desni ekstremisti, već veseljaci. Te hladne večeri na karnevalskom slavlju na mjesnom trgu okupio se velik broj ljudi. A policajci su bili nazočni kako bi nadzirali poštivanje mjera zaštite od koronavirusa, i to očito na nezadovoljstvo mnogih prisutnih, piše Der Spiegel.

Moguće je da je to bio samo izoliran slučaj, ali dobro se uklapa u uobičajenu priču. U područjima Njemačke gdje je radikalna desnica posebno jaka epidemiološke mjere, koje je nametnula država s ciljem zaustavljanja pandemije, nisu dobro prihvaćene, a broj oboljelih od koronavirusa porastao je do zabrinjavajućih razina.

Je li to slučajnost?

Bad Schandau se nalazi u planinama Elbsandstein, gdje je ekstremno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) dobila nešto manje od 32 posto glasova na općim izborima u rujnu. A sedmodnevna incidencija zaraženih koronavirusom, trenutačno preko 1000 i u porastu, jedna je od najviših u zemlji. Ali alarmantna situacija nije isključivo vezana za planine Elbsandstein.

Na kartama koje pokazuju stopu incidencije, tamnocrvena je gotovo cijela istočnonjemačka pokrajina Saska. To vrijedi i za susjednu pokrajinu Tiringiju. U obje njemačke savezne države AfD redovito dobiva više od 20 posto glasova na izborima. Je li to slučajnost?

Nalazi stručnjaka su jasni

Može li to biti povezano s činjenicom da Saska ima posebno velik broj stranih radnika koji dolaze iz područja Češke s visokom incidencijom? Ili bi to moglo biti zbog činjenice da u istočnoj Njemačkoj općenito živi više starijih ljudi, kod kojih je vjerojatnije da će biti dijagnosticirane infekcije nego mladih bez simptoma? Interdisciplinarni tim Istraživačkog instituta za društvenu koheziju iz Münchena sustavno je istraživao povezanost izbornih rezultata i širenja patogena.

Nalazi stručnjaka su jasni - što je veći broj glasova AfD dobio u regiji na izborima 2017., to se tamo brže širio koronavirus 2020. godine. Istraživači kažu da nema druge stranke zastupljene u njemačkom parlamentu čiji izborni rezultati tako snažno i sustavno koreliraju sa stopama zaraze koronavirusom. Izračuni znanstvenika toliko su precizni da mogu kvantificirati korelaciju s točnošću do jedne decimale.

"Ako je AfD dobio jedan postotni bod više u okrugu, tada je tamo učestalost bila veća za prosječno 2.2 postotna boda u prvom valu kada su brojke porasle", kaže Christoph Richter, sociolog koji proučava desničarski ekstremizam na Institutu za demokraciju i civilno društvo u Jeni.

Trend koji je posljedica drugih čimbenika

Matematički to znači sljedeće, ako je stranka dobila jedan od 10 glasova u jednom okrugu i dvostruko više u drugom, razina zaraženosti u dvije regije u prosjeku se razlikovala za 22 posto. Profesor sociologije Matthias Quent, koautor studije i ravnatelj Instituta za demokraciju i civilno društvo u Jeni, već je u prosincu prošle godine primijetio tu povezanost.

Svoje je opažanje objavio na Twitteru i najavio da će ga pratiti detaljnijom studijom. Kritike su promptno stizale i to ne samo iz redova AfD-a. Ova stranka tvrdila je da korelacija ne pruža dokaz uzročne veze. Osim toga, činilo se da Quentova hipoteza nije odgovarala tijeku prvog vala, koji je rezultirao relativno malim brojem infekcija u Saskoj i Tiringiji.

Kada je objavio svoje prvo opažanje, Quent je istaknuo da bi trend mogao biti posljedica drugih čimbenika. Zato su istraživači pomno izračunali moguće korelacije s ukupno 48 čimbenika, uključujući dobnu strukturu, blizinu granice, pa čak i indeks socioekonomske oskudice, koji prati društvenu nejednakost.

Sada su objavljeni rezultati višemjesečnog detaljnog istraživanja. Neki čimbenici, kao što su gustoća naseljenosti i razina obrazovanja, odigrali su ulogu, a u prvom valu pomogli su objasniti razlike između istočne i zapadne Njemačke. Djelomično su ti čimbenici povezani. No složeni izračuni ipak su doveli do jasnog rezultata - povećanje incidencije covida u najsnažnijoj je korelaciji s glasačima AfD-a. Istraživači su taj odnos opisali kao vrlo značajan.

"Mješavina slučajnosti i sreće"

Zapravo, studija na 39 stranica pruža čvrstu potvrdu Quentovih hipoteza iz prosinca prošle godine. Istraživači pokazuju da korelacija AfD-a i koronavirusa također nije samo čisto istočnonjemački fenomen. Na početku pandemije virus se širio uglavnom zapadnom Njemačkom, ali i tada brže u pojedinim područjima u kojima su desničari imali iznadprosječan uspjeh.

"Činjenica da su rezultati tako očigledni također nas je pomalo iznenadila", kaže sociolog Richter. Ali zašto je prvi val prvenstveno zahvatio zapad zemlje, ako se najviše razine potpore AfD-a bilježe na istoku? Richter to pripisuje mješavini slučajnosti i sreće.

"Moguće je da je istok bio pogođen kasnije jer je većina poslovnih putnika ili ljudi koji su se vraćali s odmora išla u gradove poput Hamburga i Münchena, a manje u Cottbus ili Schwerin". Lokacija zimskih praznika i blizina žarišta u Alpama također su mogli odigrati ulogu. Istraživači kažu da je opovrgnuta pretpostavka kako je granični promet prema susjednoj Češkoj bio glavni pokretač pandemije, što je široko rasprostranjeno uvjerenje u Saskoj, jer studija pokazuje da je stopa zaraze u nekim područjima ostala niska unatoč bliskom kontaktu sa susjednim zemljama, primjerice na granici s Luksemburgom i Nizozemskom.

Također, slučajevi zaraze u Tiringiji ne mogu se objasniti ljudima koji prelaze granicu s obzirom na to da se ova savezna država nalazi u središtu Njemačke.

Istraživanje: 50 posto necijepljenih birača glasalo je za AfD

Istraživači ostavljaju neodgovoreno pitanje koliku političku odgovornost AfD snosi za dinamiku zaraze. Richter naglašava da se studija temelji na prostornim analizama, a ne na evaluaciji pojedinačnih podataka: "Dakle, iz naših rezultata nikako ne proizlazi da je svaki glasač AfD-a kritičar strožih mjera protiv koronavirusa, niti svaki antivakser ima afiniteta prema AfD-u."

Ali jasno je da desničarska kampanja protiv neke navodne "korona diktature" nije pridonijela spremnosti nekih ljudi u Njemačkoj da se cijepe. Jedno je istraživanje pokazalo da je 50 posto necijepljenih birača glasalo na rujanskim nacionalnim izborima za AfD.

Ipak, to ne znači nužno da je stranka značajno pridonijela odbacivanju zaštitnih mjera i cjepiva. Moguće je da stranka jednostavno ima koristi od skepticizma prema državi i društvu koji je godinama duboko ukorijenjen u nekim regijama. Sociolog Richter iz Jene napominje da podaci studije također pokazuju da je otpor prema epidemiološkim mjerama posebno snažan na mjestima gdje je udio birača ekstremno desnih stranaka, kao i udio apstinenata, već bio posebno visok 2005. godine.

AfD je postao žrtva novih pravila

Istraživači taj fenomen nazivaju "prostornom dimenzijom političke kulture", a sam Richter ga prepoznaje kao problem za koji ne postoji kratkoročno rješenje.

"Država i društvo moraju značajno više ulagati u demokratsko obrazovanje i moramo jačati civilno društvo. To je jedini način da se pozitivno promijeni politička klima u takvim regijama", rekao je Richter za Der Spiegel.

U međuvremenu, AfD se bori protiv svega što bi moglo zaustaviti širenje koronavirusa. U stranačkom uporištu u Saskoj, primjerice, gdje se incidencija koronavirusa kreće prema granici od 800, zastupnici u regionalnom parlamentu podnijeli su tužbu protiv nedavnog 2G pravila, koje isključuje građane iz mnogih područja javnog života ako nisu cijepljeni ili nedavno oporavili od koronavirusa. Takva pravila neki zastupnici tumače kao neustavan oblik "obaveznog cijepljenja".

U istočnoj saveznoj državi Brandenburgu, AfD je već postao žrtva novih pravila. Kongres stranke u gradu Prenzlauu morao je biti otkazan jer su mnogi članovi stranke necijepljeni i nisu mogli pronaći hotele koji bi ih primili.