STOTINE inspektora su na terenu nakon Plenkovićeve prijetnje poduzetnicima na sjednici vlade u četvrtak. Plenković je, podsjetimo, poduzetnicima, uglavnom trgovcima, naredio da vrate cijene kakve su bile 31.12. Ako to ne učine, rekao je premijer, vlada će povući poteze.
"Neće se oglušiti, zaključak vlade je jasan. Zadaće su dobile sve nadležne službe - od Inspektorata, Porezne uprave, resora koji su tamo navedeni. Stvar je vrlo jasna. Zakon o euru je predvidio da ono što je bilo u kunama X postane taj isti X u eurima, a ne nekakav XYZ.
Svaki taj lov u mutnom u kojem nikakvi inputi nisu narasli od 31. prosinca do 2. siječnja je prevara potrošača i mi ćemo tome stati na kraj.
Imamo puno arsenala u svojim rukama i zato još jednom preporučujem svima da vrate cijene", rekao je Plenković. A pod mjerama se u prvom redu misli na, kako je najavljeno iz vlade, ukidanje raznih subvencija koje je vlada donijela. To bi brojnim poduzetnicima znatno otežalo i poskupilo poslovanje.
Inspektorica: Od 500 nadzora, kod njih 300 utvrdili smo neopravdano poskupljenje
Već danima na terenu su inspektori kako iz Državnog inspektorata tako i tržišna, turistička i inspekcija rada. "Prema prvim službeno objavljenim podacima kada govorimo o neopravdanom povećanju cijena u razdoblju od 2. do 5. siječnja smo intenzivirali nadzore.
U tom dijelu neovisno o dvojnom iskazivanju cijena gdje su nadzori išli kontinuirano od prvog dana obveznog isticanja cijena, 5. rujna.
U prvih preko 500 obavljenih nadzora, od toga u preko 300 nadzora u trgovini i ugostiteljstvu je utvrđeno neopravdano podizanje cijena", za HRT-ovu emisiju Dobro jutro, Hrvatska rekla je Vedrana Filipović-Grčić, pomoćnica glavnog državnog inspektora.
No poduzetnici koje prozove inspekcija imaju pravo na obranu.
"Tijek inspekcijskog postupka je takav da se svim strankama, poslovnim subjektima daje očitovanje na okolnosti povećanja cijena. To pravo se njima jamči gdje će oni dati razloge zašto je došlo do povećanja cijena u tom prijelazu", istaknula je Filipović-Grčić.
Postoje razni razlozi na koje se poslovni subjekti pozivaju i objašnjavaju zašto su podigli cijene. "Argumenti kojima se brane su porast nabavnih cijena, ulaznih troškova, porast energenata, nekakvi drugi troškovi poslovanja primjerice porast najma", kazala je Filipović-Grčić.
"Mi smo ovdje u funkciji zaštite potrošača i zaključak vlade nama je samo još jedan dodatni kontrolni mehanizam i u svim tim situacijama gdje utvrdimo neopravdano povećanje cijena poduzet ćemo sve upravne i prekršajne mjere. Mjere se sastoje od zabrani nepoštene poslovne prakse gdje subjekti indirektno moraju vratiti svoje cijene", dodala je Filipović-Grčić.
I u drugim zemljama došlo je do povećanja cijena.
"Treba razlikovati zaokruživanje i preračunavanje od porasta cijena. Mi jesmo u promijenjenim okolnostima u odnosu na Sloveniju budući da je stopa inflacije preko 13 posto, no ono što je bitno je da kontrolni mehanizmi moraju u takvim situacijama postojati i ne bih to uspoređivala s drugim zemljama, okolnosti su drugačije sa spektra inflacije", kazala je Filipović-Grčić.
Mikulić: Prosječno je sve 31 posto skuplje
Glavni državni inspektor Andrija Mikulić u četvrtak je izjavio kako ne može uvođenje eura i konverzija biti razlog za podizanje cijena, kao i da dobit ne može biti iznad interesa potrošača i građana.
"Ne može uvođenje eura i konverzija biti razlog za podizanje cijena. To je pitanje profiterstva, to je lov u mutnom", kazao je Mikulić u izjavi novinarima nakon sjednice vlade, napominjući kako se ne može drugi dan ulaska u eurozonu koristiti da se odmah povećavaju cijene.
Rekao je da je prema gore navedenom istraživanju u svim segmentima došlo do podizanja cijena otprilike za 31 posto.
U trgovini je utvrđeno da je rast cijena pojedinih proizvoda iznosio od 3 do 19 posto, u uslužnim djelatnostima poput frizerskih i pedikerskih usluga od 10 do 80 posto, a cijene u ugostiteljstvu od 1 do 10 posto.
Ekonomist: To da vlada prijeti poduzetnicima mimo je svih demokratskih standarda
Ekonomisti pozivaju na oprez, a mnogi u ponašanju vlade vide čistu prijetnju i ucjenu. Ekonomist Željko Garača s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu u Dnevniku N1 televizije prije nekoliko dana komentirao je vladine mjere kojima se namjerava zauzdati poskupljenje navodno nastalo nakon konverzije kune na euro.
"Impresioniran sam u negativnom kontekstu. Da vlada, premijer, prijeti represijom poduzetnicima mimo je svih demokratskih standarda, mimo pravnog poretka, a kod mene budi neke neugodne asocijacije. Tko zna tko se može naći na udaru vlade jer ne poštuje neki njen zaključak koji nije pravno obvezujući.
Ekonomski, ovo njihove mjere su potpuno irelevantne. Pretjeralo se u ocjeni koliko je poduzetnika napravilo glupost i diglo cijene u trenutku konverzije", kaže Garača.
"Danas pri stopama inflacije od 13.5 posto brinuti se je li nešto poskupjelo tjedan dana prije ili kasnije je potpuno irelevantno. Sve cijene koje budu vraćene na razinu od 31.12. najkasnije do kraja mjeseca će otići gore. Možda i za veće iznose od onih koje su sada", dodaje Garača te pojašnjava:
"Dijelom zašto je inflacija kod nas veća nego u zapadnoj Europi je posljedica domaćih krivih politika, grešaka koje su omogućile da se stvori ovakva struktura maloprodaje u kojoj dominira par velikih trgovačkih lanaca, gdje jako puno ovisimo o uvozu. Mislim da je vlada u počecima učinila najviše što je mogla, a to je da je pomagala najugroženije skupine građana.
Ono što je napravljeno s energijom je bilo moguće jer je HEP u državnom vlasništvu, onda je tu mogla intervenirati jer je to mimo tržišta, pa je vlada na sebe mogla preuzeti rizik eventualnog gubitka HEP-a. Ali pokušaj da se nasilno djeluje na tržište u smislu kontrole cijena nikada u povijesti nije uspio, od starog Rima do danas, pa ni neće ni ovaj put."