Irak, naviknut na balansiranje kako bi očuvao svoje saveze s Washingtonom i Teheranom, usred rata na Bliskom istoku više ne uspijeva izbjeći smrtonosnu eskalaciju, piše France Presse.
Nakon napada koji se pripisuju Washingtonu, Bagdad je zaoštrio ton i odobrio "pravo na odgovor i obranu" bivšim paravojnim postrojbama Hašd al-Šabi, odnosno Snagama narodne mobilizacije. Riječ je o savezu koji je integriran u državne snage, ali obuhvaća i proiranske oružane frakcije. Nastale su kao odgovor na prijetnju Islamske države i borile su se protiv džihadista, često na najtežim bojištima.
Te iste frakcije otvoreno preuzimaju odgovornost za napade bespilotnim letjelicama i raketama na američkog "neprijatelja". Od početka američko-izraelskog rata protiv Irana 28. veljače više su puta napale američko veleposlanstvo u Bagdadu. Vlasti i u tom slučaju žele pokazati odlučnost, obećavajući progon počinitelja.
Čak i u ratno vrijeme, Irak nastoji održavati određenu ravnotežu između svojeg američkog partnera i iranskog saveznika. U utorak su vlasti objavile da su pozvale na razgovor američkog otpravnika poslova nakon smrtonosnog napada na Hašd al-Šabi, ali i iranskog veleposlanika zbog napada balističkim projektilima u kojima je poginulo šest vojnika autonomnog Kurdistana.
"Iračka se vlada suočava s nezavidnom situacijom: ne može ući u sukob sa Sjedinjenim Državama, ali ne može ni spriječiti skupine otpora koje podupire Iran da izvode napade u zemlji i izvan nje", rekao je Tamer Badawi iz britanskog Kraljevskog instituta za obranu i sigurnost RUSI.
Uslijedilo je, prema njegovim riječima, "klasično balansiranje". "Vlada govori bivšim paravojnim postrojbama da uzvrate u cilju samoobrane, vjerojatno znajući da one nemaju sredstava za to", dodao je Badawi.
Hajder Al-Šakeri, istraživač iz instituta Chatham House, rekao je da je ravnoteža "svakim danom sve krhkija. To je pravi izazov" za premijera Mohameda Šiju al-Sudanija. Naime, dok proiranske oružane skupine ne pokazuju nikakve znakove suzdržanosti, američki se napadi "šire cijelim iračkim teritorijem", upozorio je.
Posljednjih su dana pojačana bombardiranja proiranskih skupina u Iraku. Hašd al-Šabi osudio je "američke zračne napade" na vojnu bazu u zapadnom Iraku, u regiji Habaniji, gdje njegove snage borave zajedno s vojskom. U utorak je u jednom napadu poginulo petnaest boraca Hašda, navodi ta skupina. U srijedu je u napadu na vojnu kliniku poginulo sedam vojnika.
Prema promatračima, cilj napada koje izvode Washington ili Izrael jest spriječiti napade frakcija na američke objekte u Bagdadu i autonomnom Kurdistanu, ali i na energetska postrojenja ili na strane postrojbe u zaljevskim zemljama poput Kuvajta ili Jordana.
Bombardiranje ciljeva frakcija usredotočeno je na pokrajinu Al-Anbar na zapadu Iraka, koja graniči s Jordanom i Saudijskom Arabijom, zatim na sjeveru u ravnici Ninive te u regiji Kirkuka, na ulazu u Kurdistan, ali i u Džurf al-Saharu, zatvorenom i strogo osiguranom sektoru pod kontrolom frakcija, pedesetak kilometara južno od Bagdada.
"Strategija? Obezglavljivanje i fragmentacija mreža. Sjedinjene Države imaju popis ciljeva i čini se da gađaju vodstva i zapovjedne centre", objasnio je Al-Šakeri.
Među šezdesetak frakcija koje čine Hašd, nekolicina njih ima reputaciju onih koji djeluju samostalno. Neke skupine, koje Washington klasificira kao terorističke organizacije, dio su Islamskog otpora u Iraku, proiranske mreže uključene u napade na američku vojnu prisutnost na Bliskom istoku.
Iako su Brigade Hezbolaha objavile privremenu obustavu napada na američko veleposlanstvo, zatražile su odlazak američkih vojnika raspoređenih u sklopu međunarodne antidžihadističke koalicije.
"Napadi na frakcije mogli bi ih oslabiti, ali bez političke strategije to će prouzročiti samo fragmentaciju i kaos", upozorio je Al-Šakeri. Čak i ako se te skupine ne mogu "mjeriti s američkom zračnom moći", one, prema njemu, zadržavaju sposobnost nanošenja štete bespilotnim letjelicama i raketama.
Prema Badawiju, "iračka vlada u ovoj fazi nema potrebna sredstva kojima bi ih mogla prisiliti da se razoružaju, a da pritom ne riskira izazivanje nečega što bi nalikovalo građanskom ratu".