Iransko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da Sjedinjene Države neće određivati kada će biti rat, a kada mir. Istodobno, američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je Iran zatražio pregovore, dok posrednici pokušavaju oživjeti privremeni sporazum koji je ranije propao, piše Euronews.
Nakon četiri noći bez razmjene vatre, pojavila se nada da bi posredovanje Katara i Pakistana moglo obnoviti prekinuti privremeni dogovor. Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei u ponedjeljak je na tjednoj konferenciji za medije izjavio: "Nećemo dopustiti Sjedinjenim Državama da određuju vrijeme rata i mira".
Dodao je da će se odluke o budućim razgovorima donositi isključivo prema iranskim nacionalnim interesima i da će se Teheran braniti "koliko god to bude potrebno".
Baghaei je u nedjelju za austrijsku televiziju ORF potvrdio da Teheran i Washington i dalje razmjenjuju poruke. Ipak, istaknuo je da su američke vojne akcije uništile uvjete za smislene pregovore jer je Iranu sada prioritet zaštita suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti.
S druge strane, američki predsjednik Donald Trump novinarima je rekao da je Iran zatražio razgovore "izravno i preko posrednika". Trump smatra da je Teheran na to spreman zbog snažnog vojnog pritiska.
"Vodimo ozbiljne razgovore s Iranom", izjavio je Trump. "Ako ne uspiju, vratit ćemo se vojnoj operaciji širokih razmjera." Objasnio je da je prihvatio prijedloge posrednika da se diplomaciji da još jedna prilika, ali je i naglasio da neće dopustiti odugovlačenje. "Imam napretek vremena", poručio je i dodao da je Iran u posljednja dva tjedna "pretrpio teške udarce".
Hormuški tjesnac ostaje zatvoren
Unatoč diplomatskim naporima, kriza u Hormuškom tjesnacu se ne smiruje. Glasnogovornik Baghaei potvrdio je da se nastavljaju razgovori s Omanom o upravljanju tim strateškim plovnim putem, ali je naglasio da su ti razgovori isključivo bilateralni i nemaju veze sa SAD-om. "Hormuški tjesnac ostaje zatvoren", potvrdio je.
Zamjenik predsjednika parlamenta Haji Babaii izjavio je da bilo kakav dogovor s Omanom ne smije ugroziti iranski suverenitet i da Washington ne smije biti uključen. Inzistira da Iran neće odstupiti od svojih pozicija i da će konačne odluke o tjesnacu donijeti iransko vodstvo i narod.
Hormuški tjesnac, kojim je prolazila petina svjetske nafte i plina prije nego što ga je Iran zatvorio nakon početka sukoba 28. veljače, ključna je prepreka bilo kakvom sporazumu. Teheran tvrdi da ima suverenitet nad tim putem i pravo određivanja ruta, dok se SAD, zaljevske države i većina međunarodne zajednice pozivaju na Konvenciju UN-a o pravu mora, koju Iran nije ratificirao.
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) priopćila je da je presrela šest brodova koji su pokušali proći neodobrenim rutama i nakon hitaca upozorenja ih prisilila na povratak.
S druge strane, američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je da je preusmjerilo 17 trgovačkih brodova, dva onesposobilo, a dva pretražilo radi osiguravanja poštivanja pomorskih ograničenja. Naftna tržišta reagirala su na stanku u napadima padom cijene sirove nafte Brent, koja je prošli tjedan dosegnula najvišu razinu u dva mjeseca.
Gospodarski pritisak ne popušta
Privremena stanka u sukobima nije donijela olakšanje stanovnicima Irana. Zemlja se i dalje suočava s nestašicama struje, problemima u opskrbi gorivom, visokom inflacijom i padom kupovne moći. U nedavnom izvještaju, Euronews Persian opisao je kako rast cijena prisiljava mnoge Irance da štede i na osnovnim namirnicama.
Leila, 42-godišnja prevoditeljica iz Teherana, ispričala je kako si mnoge obitelji više ne mogu priuštiti voće, iako je Iran jedan od najvećih proizvođača u regiji. "Stvarnost je takva da prihodi ne prate inflaciju. Nakon što platimo stanarinu, kruh, rižu, meso i mliječne proizvode, moramo smanjiti kupnju voća, iako znamo koliko je važno za zdravlje", rekla je.
Umirovljenik Mohammad Bagher kaže da njegova obitelj troši oko 70 posto manje voća nego prije, unatoč relativno visokoj mirovini.
Eskalacija u Crvenom moru
Istovremeno, jemenski Huti, koje podržava Iran, pojačali su napade na saudijsku naftnu infrastrukturu i brodove u Crvenom moru. Nedavno su ciljali postrojenja kod Jizana i Yanbua, na što je Saudijska Arabija odgovorila zračnim udarima diljem Jemena.
Trgovački promet kroz tjesnac Bab al-Mandeb, kojim prolazi oko 12 posto svjetske pomorske trgovine, osjetno je usporen jer osiguravajuća društva ponovno procjenjuju sigurnosne rizike.
Ova eskalacija događa se unatoč sporazumu između SAD-a i Huta iz svibnja 2025., prema kojem je skupina trebala prekinuti napade na brodove povezane sa SAD-om. Čini se da taj dogovor nije spriječio napade na saudijske i druge ciljeve u Zaljevu.
Predsjednik Trump izjavio je da SAD trenutno ne sudjeluje u operacijama protiv Huta, ali je upozorio da bi Washington mogao intervenirati ako postanu "problem".