Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, obećao je da neće popustiti pritisku nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio pomoći prosvjednicima koji su izašli na ulice diljem zemlje. Višednevni nemiri, potaknuti rastućom inflacijom i kolapsom nacionalne valute, doveli su do naglog porasta uhićenja i više od deset smrtnih slučajeva, izvijestile su skupine za ljudska prava, piše Reuters.
Vlasti su zauzele dvostruki pristup nemirima, s jedne strane priznaju da su prosvjedi zbog teške ekonomske situacije legitimni i najavljuju dijalog, dok s druge strane nasilno guše demonstracije suzavcem. U televizijskom obraćanju u subotu, Hamenei je izjavio da Islamska Republika "neće popustiti neprijatelju".
"Trgovci na bazaru bili su u pravu. U pravu su kad kažu da ne mogu poslovati u ovim uvjetima", rekao je Hamenei, referirajući se na zabrinutost trgovaca zbog pada vrijednosti rijala. "Razgovarat ćemo s prosvjednicima, ali razgovor s izgrednicima je beskoristan. Izgrednike treba staviti na njihovo mjesto", dodao je.
Izvješća o nasilju uglavnom stižu iz manjih gradova u zapadnim iranskim pokrajinama, gdje je zabilježeno nekoliko smrtnih slučajeva. Vlasti su potvrdile da su u nemirima poginula dva pripadnika sigurnosnih snaga, a više od deset ih je ozlijeđeno.
Kurdska skupina za ljudska prava Hengaw objavila je u petak navečer da je identificirala 133 uhićene osobe, što je značajan porast u odnosu na 77 prethodnog dana. Napetosti je dodatno pojačao američki predsjednik Trump, koji je u petak poručio da su Sjedinjene Države "zaključane, napunjene i spremne za akciju", ne precizirajući o kakvim se mjerama radi.
Ova prijetnja dolazi u jednom od najtežih razdoblja za iransko vodstvo, koje se suočava s posrnulim gospodarstvom pod teretom sankcija te problemima u opskrbi vodom i strujom u pojedinim regijama. Podsjetimo, SAD je prošlog ljeta izveo zračne napade na Iran, pridruživši se izraelskoj kampanji usmjerenoj na iranska nuklearna postrojenja i vojne zapovjednike.
Iran je od početka rata u Gazi 2023. godine pretrpio i niz strateških udaraca u regiji. Izraelski napadi teško su pogodili Hezbolah, najjačeg iranskog partnera, dok je u Siriji svrgnut bliski saveznik Teherana, Bašar al-Asad.
Uz to, izraelski i američki napadi usporili su skupi iranski nuklearni program i rezultirali smrću visokih vojnih dužnosnika, otkrivajući duboku infiltraciju u najviše krugove iranske vlasti.
Aktualni prosvjedi najveći su od masovnih demonstracija krajem 2022. godine, potaknutih smrću kurdske djevojke Mahse Amini u pritvoru. Iako ovotjedni nemiri nisu dosegli taj razmjer, predstavljaju najozbiljniji domaći izazov za vlasti u posljednje tri godine.
Skupine za ljudska prava i aktivisti na društvenim mrežama izvještavaju o nastavku prosvjeda i nasilju sigurnosnih snaga diljem zemlje. S druge strane, državni mediji govore o napadima na imovinu koje su izveli infiltratori "u ime prosvjeda". Državna televizija također je izvijestila o uhićenjima osoba optuženih za izradu molotovljevih koktela i improviziranog oružja.
Tijekom noći na društvenim mrežama pojavile su se brojne objave o nemirima u nekoliko gradova, kao i u tri četvrti glavnog grada Teherana. Reuters napominje kako nije mogao neovisno provjeriti izvješća skupina za ljudska prava, državnih medija ili s društvenih mreža.