GfK Centar za istraživanje tržišta proveo je u ožujku istraživanje na tisuću građana starijih od 15 godina dolaskom u njihovu kuću gdje su odgovarali na pitanja o znanju stranih jezika. Prema planovima obrazovanja Europske Unije svaki građanin EU trebao bi znati barem tri jezika. U Hrvatskoj najčešće građani znaju engleski jezik.
Za razliku od 2009. godine kada je barem jedan strani jezik znalo 73 posto ispitanih, istraživanje provedeno prošlog mjeseca pokazalo je rast od pet posto.
Poznavanje barem jednog stranog jezika najprisutnije je među građanima Istre s Primorjem (preko 90), zatim kod građana Zagreba (89 posto), te u Dalmaciji (84 posto) a najmanje je u sjevernoj Hrvatskoj (77 posto), te Slavoniji i Lici, Kordunu, Banovini (po 56 posto ). Kod dobne skupine od 15 do 34 godina starosti poznavanje stranog jezika penje se na preko 90 posto a kod najstarijih ( 65+ godina) pada na ispod 50 posto.
Samo 40 posto ispitanika (od onih koji su se izjasnili da znaju engleski) znaju dobro čitati i pisati engleski jezik
Tek oko 40 posto ispitanih iskazuje da zaista poznaju engleski jezik (dobro+odlično)! Najviše je takvih u Dalmaciji (45 posto), Zagrebu (44 posto), te u Istri s Primorjem (42 posto), a najmanje u sjevernoj Hrvatskoj (24 posto). Muškaraca ima više (41 posto) nego žena (36 posto) koje poznaju engleski. Kod mladih (od 15 do 17 godina) se dobro poznavanje engleskog penje na preko 60 posto a dobna skupina od 18 do 34 godine navodi dobro poznavanje engleskog u rasponu između 49 i 55 posto. Kod visokoobrazovanih udio onih koji smatraju da dobro poznaju engleski iznosi 56 posto.
Što se tiče njemačkog jezika manje od petine građana (koja se izjašnjava da poznaje njemački jezik) znaju dobro njemački i mogu se njime služiti. Općenito poznavatelja njemačkog jezika ima najviše u Zagrebu (32 posto), zatim u sjevernoj Hrvatskoj (24 posto), pa Dalmaciji ( oko 14 posto) i Istri s Primorjem (10 posto).
97 posto mladih između 15 i 24 godine zna jedan strani jezik
Više od petine građana Hrvatske niti malo se ne služi se niti jednim stranim jezikom. Najviše je takvih u Slavoniji te Lici / Kordunu / Banovini – po 44 posto, u sjevernoj Hrvatskoj – 23 posto, a najmanje u Dalmaciji - 16 posto, Zagrebu s okolicom – 11 posto i u Istri / Primorju (8 posto). Oko 23 posto žena i 21 posto muškaraca također nema nikakvo znanje stranog jezika. Zanimljiv je i pregled nepoznavanja stranih jezika po dobnoj strukturi građana: 52 posto starijih od 65 godine ne zna niti jedan strani jezik, dok samo tri posto mladih između 15 i 24 godine također ne zna niti jedan strani jezik.
Pregled nepoznavanja jezika prema stupnju obrazovanja pokazuje da osobe s minimalnim/nepotpunim osnovnim obrazovanjem u 81 posto slučajeva ne poznaju strane jezike, one s osnovnom školom – 47 posto, KV i VKV – 26 posto, dok oni sa srednjim obrazovanjem u 14 posto slučajeva, te visoko obrazovani u 3 posto slučajeva ne znaju niti jedan strani jezik.