TALIJANSKI parlament izglasao je smanjenje broja zastupnika u donjem domu sa sadašnjih 630 na 400 zastupnika, a u senatu s 315 na 200 zastupnika.
Talijani će uštedjeti više stotina milijuna eura
Protusistemski pokret Pet zvijezda zahtijevao je smanjenje za više od trećine u sklopu ustavnih reformi. Prijedlog su na kraju poduprle gotovo sve stranke, a glavni argument je ušteda više stotina milijuna eura te učinkovitiji parlament.
Markićkina udruga kontaminirala ideju smanjenja zastupnika u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se već dulje govori o smanjenju broju zastupnika, no kada je inicijativu formalno preuzela udruga Željke Markić U ime obitelji rasprava se većinom vodila o uskraćivanju prava nacionalnim manjinama. Ta inicijativa, odnosno zahtjev za referendum na kojem nije skupljeno dovoljno potpisa, na kraju je propala, a sama rasprava o manjem broju zastupnika je kontaminirana.
U siječnju ove godine Most je u proceduru uputio izmjene Zakona o izborima zastupnika kojima predlaže smanjenje broja zastupnika u Hrvatskom saboru na 120, od čega šest zastupnika nacionalnih manjina i tri zastupnika građana bez prebivališta u zemlji. Prema zamisli Mosta prekrajale bi se izborne jedinice, a oni koji imaju pravomoćnu presudu za kaznena djela ne bi se mogli ni kandidirati u sabor. Prema tako zamišljenom modelu, 111 zastupnika biralo bi se iz općih izbornih jedinica koje bi bile regionalizirane i u kojima se ne bi biralo manje od 15 zastupnika, a pritom ne bi dijelile granice županija i Grada Zagreba.
HDZ na izborni sustav gleda kao na Tuđmanovu ostavštinu koja se ne dira
Šefovi najjačih stranka u načelu su protiv smanjenja broja zastupnika. Šef HDZ-a i aktualni premijer Andrej Plenković na ovako postavljen izborni sustav gleda kao na ostavštinu Franje Tuđmana koja se ne bi trebala dirati. No prije samo četiri godine HDZ-ovci su govorili o potrebi smanjenja broja zastupnika. Tako je Željko Reiner nakon što je bio izabran za predsjednika sabora rekao kako se zalaže za smanjenje broja zastupnika sa 151 na 99.
Gordan Jandroković, aktualni šef sabora, smatra da državu treba učiniti učinkovitijom te da treba smanjivati broj dužnosnika gdje god se može. No smatra kako bi smanjenje broja zastupnika i promjena izbornog zakona doveli do rastakanja velikih stranaka. Rastakanje velikih stranaka, smatra Jandroković, ne bi bilo dobro.
Na sjednice u prosjeku dolazi 30-tak zastupnika
Bivša šefica HDZ-a Jadranka Kosor prošle je godine duhovito komentirala inicijativu o smanjenju broja zastupnika ukazavši na nešto što u saboru gledamo svaki dan.
"Zašto bi smanjenje broja zastupnika na 120 bio 'udar na politički sustav' kad od aktualnih 151 samo tridesetak, a i puno manje, dolazi na sjednice?" napisala je Kosor na Twitteru.
Profesor Vedran Đulabić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta kaže kako samo smanjenje broja zastupnika nije toliki problem, već je to činjenica da svaki zastupnik nema istu težinu u smislu broja glasova koji su ga doveli u sabor.
Đulabić: Ako linearno smanjite broj zastupnika, niste ništa dobili. Izborni zakon se mora mijenjati
"Problem je u izbornim jedinicama, naravno. I Ustavni sud već je rekao nešto o tom problemu, odnosno da pojedinim zastupnicima u pojedinim izbornim jedinicama treba manje, odnosno više glasova u odnosu na druge izborne jedinice. Riječ je o nužnosti ravnomjerne zastupljenosti. Ako bi se, kojim slučajem, linearno smanjio broj zastupnika, time ne bismo zapravo dobili puno toga", kaže Đulabić ističući kako ovakav izborni sustav pogoduje HDZ-u koji redovito ima sjajne rezultate u Lici.
"Bitno je ujednačiti glasove. Uostalom, pitam se čemu tih 10 izbornih jedinica. Zašto se ne ide po županijama ili primjerice po ovih pet regija koje se spominju?" kaže Đulabić za Index dodajući da u zahtjevu za smanjenje broja zastupnika ima populizma jer je svatko za racionalizaciju, no problem je u tome što glas u Zagrebu ne vrijedi isto kao u Slavoniji i Lici. Podsjetili smo Đulabića na izjavu aktualnog šefa HDZ-a Plenkovića koji o Izbornom zakonu govori kao o ostavštini Franje Tuđmana, odnosno kao o stvari koju ne treba mijenjati.
"Pa da. Njemu je to ostavština Tuđmana. Zoranu Milanoviću su ostavština županije, no riječ je o bacanju prašine u oči. Ako je tako, ako je stvar ostavštine, hajdemo se onda vratiti u sedmo stoljeće", kaže Đulabić naglašavajući kako ostavštine nisu privatno vlasništvo, već se treba prilagoditi određenom trenutku.
Dario Hrebak, bjelovarski gradonačelnik, svojevrsni je predvodnik liberalne političke struje koja se zalaže za racionalizaciju državne uprave, ukidanje županija te konačni obračun s uhljebima. No kada smo ga pitali o smanjenju broju zastupnika, bio je oprezan.
Hrebak: Povući jasnu crtu između racionalizacije i populizma
"Smatram, naravno, da je svaki oblik racionalizacije poželjan, no opet, pitanje je do kuda ide racionalizacija, a od kuda populizam? Odnosno kada je poziv na smanjenje nečeg racionalizacija, a kada se to primjerice govori samo zbog populizma? Osobno sam za to da se smanji broj zastupnika, sukladno tradiciji europskih demokratskih zemalja koje imaju puno veći broj stanovnika od Hrvatske, a manji broj članova parlamenta po stanovniku", kaže Hrebak za Index dodajući da on osobno nije siguran po kojem bi se modelu trebao smanjiti broj zastupnika. Taj dio Hrebak bi prepustio stručnjacima koji ionako naglašavaju preveliki broj razina političkog odlučivanja u našoj zemlji. Hrebak naglašava i loš, odnosno nakaradan izborni sustav, koji definitivno treba riješiti.
Kao negativan element ove priče spomenuo nam je izbore iz 2011. godine kada je za liste koje po izbornim jedinicama nisu uspjele prijeći prag za ulazak u sabor glasalo više od 600 tisuća glasača, odnosno više od 25 posto svih glasača koji su izašli na izbore. Tako je četvrtina glasova "bačena u vjetar".
"Zapitajmo se: Vrijedi li svaki glas jednako, primjerice onaj iz druge izborne jedinice, kao i onaj u devetoj izbornoj jedinici? Treba nam definitivno reforma izbornog zakona jer ovako postavljen nakaradni izborni sustav pogoduje samo HDZ-u i SDP-u", kaže na kraju Hrebak.
Što vi mislite? Recite nam u anketi!
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.