U OKVIRU europskog projekta "Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama" Ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova izdao je Medijski kodeks sa smjernicama za senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu, čiju je primjenu u petak na Međunarodni dan žena prihvatilo 12 lokalnih i nacionalnih medijskih nakladnika i inicijativa.
U sklopu projekta vrijednog pola milijuna eura, Ured Pravobraniteljice i Ženska soba - Centar za seksualna prava proveli su istraživanje o načinu medijskog izvještavanje o nasilju prema ženama u Hrvatskoj na temelju čijih rezultata je formuliran Medijski kodeks.
„Danas smo se ovdje okupili da podsjetimo na one koje ni na današnji, a niti na ijedan drugi dan više neće dobiti cvijet jer je njihov život zauvijek prekinut i to od ruke bračnih ili izvanbračnih tadašnjih ili bivših partnera, muškaraca kojima su vjerovale da ih nikada ne bi povrijedili, s kojima su osnovale obitelj. Isticanje nulte tolerancije na nasilje ne znači ništa ako u praksi gotovo svakodnevno svjedočimo novom slučaju nasilja prema ženama i nasilja u obitelji i nezaštićenosti žrtve ili žrtava“, istaknula je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
"Željeli smo percipirati na koji način mediji izvještavaju i na koji način zapažaju nasilje u obitelji i nad ženama, te na koji način izvještavaju o femicidu, o ubojstvima žena koje su ubile njima bliske osobe", izjavila je Ljubičić u Novinarskom domu.
Istraživanje medija obuhvatilo je članke na internetskim portalima i u tiskanim izdanjima dnevnih novina između 2012. i 2016. Rezultati su pokazali da mediji često otkrivaju identitet žrtve, nagađaju o motivima počinitelja, nasilje dovode u kontekst "prevelike" ljubavi počinitelja za svoju žrtvu ili zabave koja je prešla granicu i sugeriraju odgovornost žrtve za nasilje, što predstavlja kršenje etičkih standarda novinarstva.
Nakon uvida u postojeći način izvještavanja, u sklopu projekta provedene su rasprave s medijskim djelatnicima, nakon kojih su formulirane smjernice za senzibilizirano izvještavanje medija o nasilju prema ženama, nasilju u obitelji te femicidu.
Osnovne smjernice, kaže Ljubičić, preporučuju jasno osuđivanje nasilja u medijima. Predlaže se da se nasilnika stavi u korelaciju počinitelja prekršajnog i kaznenog djela, da se žrtva nikako ne čini suodgovornom za ono što joj se dogodilo, te da se ne propituje njezin privatni život - pogotovo kada se radi o seksualnom nasilju.
Preporučuje se neotkrivanje identiteta žrtve, jer se ona na taj način dodatno stigmatizira, da se mediji dodatno konzultiraju sa stručnjacima koji se bave tim vrstama kaznenih djela, da se ne pretpostavlja kako je i zbog čega došlo do takve vrste nasilja, te da se počinitelj ne stavlja u korelaciju s ljubavnim odnosom.
Sporazum o prihvaćanju smjernica medijskog kodeksa, koji sadrži i vodič za profesionalno izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu, potpisalo je 11 nacionalnih i lokalnih medijskih kuća: 24sata, Glas Slavonije, Jutarnji list, Hina, Index.hr, N1 Hrvatska, Novi list, Tportal.hr, Jabuka TV, Večernji list i Z1 televizija, te Građanska inicijativa "NG-Buntovnici" Nova Gradiška.
Nasilje prema ženama - rodno uvjetovano nasilje
Ljubičić je istaknula kao jednu od smjernica da se o nasilju prema ženama izvještava u kontekstu rodno uvjetovanog nasilja.
"Po podacima MUP-a, od ukupnog broja prekršajnih prijava za nasilje u obitelji u 2018. godini, u 78 posto slučajeva muškarac je bio počinitelj, a u 22 posto žena", kazala je.
Isti podaci pokazuju da je prošle godine u 3198 kaznenih djela s elementima nasilja među bliskim osobama stradalo 76 posto žena i 24 posto muškaraca, a od 2100 počinitelja kaznenih djela među bliskim osobama 91 posto su bili muškarci, a 9 posto žene.
Ljubičić je istaknula da se radi o rodno utemeljenom nasilju upravo zbog toga što ono u neproporcionalnom postotku pogađa žene.
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina iznio je podatke istraživanja o rodno uvjetovanom nasilju "Femicid Watch", koje je MUP proveo za 2018. godinu.
"Najugroženija područja po rodno uvjetovanom nasilju su Šibensko-kninska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija. Rizična skupina žena je u dobi od 45 do 55 godina. U više od 70 posto slučajeva femicida počinitelj ne pokušava prikriti kazneno djelo, a najčešći motivi su ljubomora, narušeni obiteljski odnosi i duševna bolest počinitelja", kazao je Milina.
Istaknuo je kako ima još puno prostora za preventivni i proaktivni rad svih odgovornih dionika u društvu.
Zaključio je da društvo kao cjelina mora biti osviješteno da bilo koji oblik i stupanj nasilja nema opravdanja.
"Javnost treba znati da se o nasilju ne treba šutjeti i zato nasilje trebamo staviti na stup srama, i pritom pronaći mehanizme za maksimalnu zaštitu njihovih žrtava", kazao je Milina.
Predstavljajući Analizu medijskog izvještavanja o slučajevima femicida 2012.-2016., voditeljica Ženske sobe - Centra za seksualna prava, dr. sc. Maja Mamula istaknula je: „Cilj ove publikacije i filma je ukazati na važnost medija o izvještavanju o nasilju nad ženama, utjecaju postojećih predrasuda i stereotipa u medijskom izvještavanju na samu žrtvu, njoj bliske osobe, rad institucija, ali i društvo u cjelini. Važno je izbjeći propuste, neetično i nesenzibilizirano izvještavanje u kojem se ponavljaju predrasude prema nasilju nad ženama, u kojem se prebacuje odgovornost za nasilje sa žrtve na počinitelja i koje doprinosi sekundarnoj viktimizaciji žrtava i njima bliskih osoba. Takvo izvještavanje pomaže održavanju postojećeg statusa i toleriranju nasilja nad ženama u društvu. Publikacija navodi i primjere pozitivnog novinarskog izvještavanja, kao i preporuke kojih bi se predstavnice i predstavnici medija trebali pridržavati u svome novinarskom radu vezano uz nasilje nad ženama i femicid.“.
Oni koji žele potpisati Medijski kodeks mogu se obratiti instituciji Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, a Medijski kodeks dostupan je na web stranicama projekta http://vawa.prs.hr/ .