Izmjene i dopune Kaznenog zakon izglasane su u Saboru 9. srpnja, a predsjednik Republike Stjepan Mesić je odluku o proglašenju zakona donio dva dana kasnije.
Prema Ustavu Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od izglasavanja u Saboru, a ako ocijeni da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom može pokrenuti postupak za ocjenu njegove ustavnosti pred Ustavnim sudom.
HDZ je odmah nakon izglasavanja izmjena KZ-a najavio da će od Mesića zatražiti da ne proglasi taj zakon jer smatraju da 59 glasova s koliko je donesen nije dovoljno za njegovo usvajanje, već da je potrebna natpolovična većina svih zastupnika, odnosno 76 glasova jer je riječ o organskom zakonu.
Prema Ustavu organski zakoni koji razrađuju temeljna ljudska prava i slobode donose se većinom glasova svih zastupnika.
S obzirom da Predsjednik ne može zaustaviti objavu zakona, HDZ je sukladno Ustavu prije dva dana zatražio od Mesića pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti pred Ustavni sudom.
Mesić to može učiniti tek nakon proglašenja i stupanja zakona na snagu jer Ustavni sud može ocjenjivati samo ustavnost važećih propisa.
Ukoliko predsjednik Republike ne postupi po zahtjevu HDZ-a i ne pokrene postupak ocjene ustavnosti tada, po Ustavu, ocjenu ustavnosti mogu zatražiti zastupnici HDZ-a kao ovlašteni predlagatelji. Kada zahtjev podnesu ovlašteni predlagatelji - predsjednik Republike, Vlada, zastupnici, saborski odbori - tada Ustavni sud ne može arbitrarno odlučivati hoće li pokrenuti postupak već samo presuditi je li zahtjev osnovan ili ne, odnosno prihvatiti ga ili odbiti.
Zbog pravne sigurnosti građana i izbjegavanja težih posljedica to bi se ustavnopravno sporenje moralo dovršiti do 1. prosinca, kada bi se zakon trebao početi primjenjivati.
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav i poslovnika Mato Arlović prilikom donošenja izmjena KZ-a nije uvažio primjedbe HDZ-a da zakon nije donesen jer nije dobio potporu potrebne većine zastupnika. Arlović smatra da je za donošenje zakona bilo dovoljno 59 glasova. U skladu s tim stajalištem je proveden i postupak previđen za objavu zakona.
Profesor Ustavnog prava i član odbora za Ustav i poslovnik iz reda pravnih stručnjaka Branko Smerdel nedavno je u medijima ocijenio da je KZ nedvojbeno organski zakon jer razrađuje ljudska prava i da treba biti donesen većinom svih zastupnika.
Ustavni je sud do sada zbog formalno pravnih razloga, odnosno nedovoljnog broja glasova, ukinuo samo Zakon o javnom priopćavanju i tada je zakonodavcu dao rok od šest mjeseci da to ispravi.
Izmjene KZ-a našle su se ovih dana u središtu pozornosti i zbog mogućih novih izmjena i prije njegovog stupanja na snagu zbog zahtjeva novinara da i dalje budu izuzeti od odgovornosti za klevetu.