Teheran se suočava s krizom vodstva bez presedana nakon ubojstva ajatolaha Alija Hameneija u zajedničkim američko-izraelskim napadima u subotu. Hitnu potrebu režima za njegovim nasljednikom komplicira rat koji je u tijeku, a sada i napad na tijelo odgovorno za izbor njegova nasljednika. Zgrada "Vijeća stručnjaka" u Komu pogođena je danas u američko-izraelskim napadima, piše Euronews.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Jedan izraelski obrambeni dužnosnik rekao je izraelskim medijima da je napad ciljao zgradu tijekom glasanja o Hameneijevu nasljedniku, iako je ostalo nejasno koliko je od 88 članova tog tijela bilo prisutno.
Prema ustavu Islamske Republike, "Vijeće stručnjaka", koja broji 88 članova i sastoji se uglavnom od viših klerika, ima ovlast imenovati novog ajatolaha. Dok se Vijeće ne sastane i ne donese odluku, upravljanje privremeno preuzima tročlano vijeće, čiji je sastav Teheran objavio u nedjelju.
Čine ga predsjednik Masoud Pezeshkian, šef pravosuđa Golam-Husein Mohseni-Edžei i ajatolah Alireza Arafi, član Vijeća čuvara kojeg je odabralo Vijeće za razboritost. Ovo je tek drugi put da je aktiviran ustavni proces.
Prvi put se to dogodilo 1989. nakon smrti ajatolaha Ruholaha Homeinija, kada je Hamenei imenovan njegovim nasljednikom, no ta je tranzicija, za razliku od sadašnje situacije, bila uglavnom mirna.
Mohseni-Edžei, kojeg je Hamenei imenovao u srpnju 2021., smatra se tvrdolinijašem s iskustvom na tužiteljskim i sudskim funkcijama tijekom gušenja prosvjeda. Prethodno je bio ministar obavještajnih službi od 2005. do 2009. godine.
U siječnju, kada su diljem Irana izbili gospodarski prosvjedi, Mohseni-Edžei je obećao "bez popuštanja" prema onima koje je nazvao "izgrednicima". Smatra se jednim od mogućih nasljednika. Arafi je zamjenik predsjednika Skupštine stručnjaka i vodi iranske vjerske seminare. Međunarodnu pozornost privukao je u svibnju 2022. susretom s pokojnim papom Franjom u Vatikanu.
Prema medijskim izvješćima, Arafi je "istaknuti tvrdolinijaški klerik" i "odan pristaša temeljne ideologije Islamske Republike". Poput Mohsenija-Edžeija, i on se smatra potencijalnim nasljednikom.
"Vijeće stručnjaka" često je na meti kritika zbog nedostatka neovisnosti. Naime, Vijeće čuvara, čije je članove imenovao Hamenei, provjerava kandidate za Vijeće, što znači da oporbeni ili disidentski glasovi uglavnom nisu zastupljeni.
Nagađanja o mogućim nasljednicima uključuju Modžtabu Hameneija, sina Alija Hameneija, koji navodno ima potporu tvrdolinijaških frakcija i Islamske revolucionarne garde (IRGC), vojske režima. Bivši predsjednik Hasan Rohani, prethodno diskvalificiran iz Skupštine, i Hasan Homeini, unuk Ruholaha Homeinija koji je također ranije bio spriječen u kandidaturi, ostaju mogući kandidati.
Sadek Amoli Laridžani, bivši šef pravosuđa i sadašnji predsjednik Vijeća za razboritost sustava - tijela čija moć proizlazi iz savjetodavne uloge ajatolahu, i njegov brat Ali Laridžani smatraju se sposobnima za očuvanje režima pod ekstremnim pritiskom.
Ali Laridžani trenutno ima središnju ulogu u koordinaciji nacionalne sigurnosti i povezuje ga se s gušenjem prosvjeda. Prije samo nekoliko tjedana, sam Hamenei prenio je dodatne ovlasti na Alija Laridžanija, posebno u vanjskim poslovima, što ga čini potencijalnom sljedećom metom za eliminaciju.
Obitelj Laridžani ima dugu povijest optužbi za korupciju, koje su posebno došle do izražaja tijekom predsjedništva Mahmuda Ahmadinedžada, još jednog iranskog vođe ubijenog u nedavnim napadima.
Čini se da su iranske vlasti predvidjele veliku vojnu akciju i unaprijed decentralizirale lanac zapovijedanja. Izjave ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija o napadima IRGC-a sugeriraju da su regionalni i pokrajinski zapovjednici možda dobili unaprijed odobrenu operativnu ovlast u slučaju da više vodstvo bude onesposobljeno.
Ali Laridžani, tajnik iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, ustvrdio je da je Iran spreman za dugotrajni rat. Ako sustav Islamske Republike preživi, nasljeđivanje će vjerojatno ostati unutar postojeće strukture moći. Za budućnost Irana još je važnije što trenutna kriza predstavlja test sposobnosti režima da opstane tijekom rata te usred daljnjih političkih i gospodarskih pritisaka.