NAKON što je hrvatski MUP po nalogu šibenskog Županijskog suda raspisao međunarodnu tjeralicu za Draganom Vasiljkovićem, poznatijem po nadimku Kapetan Dragan, postalo je jasno da je od raspisivanja tjeralice do samog izručenja dug put.
Kako je u razgovoru za Index.hr kazala Melanija Grgić, načelnica sektora za međunarodnu pravnu pomoć u Ministarstvu pravosuđa, problem izručenju Vasiljkovića predstavlja neusklađenost pravnih sustava Hrvatske i Australije.
"Australija je zemlja Commonwealtha te u njoj vrijedi anglo-saksonski pravni sustav. Kada je objavljena obavijest o raspisivanju međunarodne tjeralice, u državama s takvim pravnim sustavima policija locira traženu osobu, ali je ne uhićuje. U europskim zemljama, među kojima je i Hrvatska, postupak je drugačiji. Tražena osobu policija locira, uhiti i preprati sucu koji potom donosi odluku o eventualnom izručenju." - kazala je Grgić u razgovoru za Index.
U Ministarstvu objašnjavaju da, budući da je Kapetan Dragan optužen pred hrvatskim sudom za djela ratnog zločina, zbog čega je, da bi se postupak proveo do kraja, nužno da bude dostupan sudu, jer mu to omogućava iznošenje obrane, predlaganje dokaza i ostale radnje.
"Autralija ima zakon koji se bavi temom izručenja, kao i dodatne upute koje propisuju kako točno mora izgledati molba odnosno zahtjev za izručenjem. Trenutno je u Ministarstvu pravosuđa u tijeku postupak izrade takve molbe, koja će, kad bude dovršena, diplomatskim putem biti upućena Australiji. Njihovo državno odvjetništvo potom prosljeđuje zahtjev sudu, koji odlučuje je li zahtjev osnovan. No, konačnu odluku o izručenju donosi tek njihov ministar pravosuđa." - kazala nam je Grgić.
Gorenavedeno implicira da će, ukoliko do izručenja Kapetana Dragana Hrvatskoj uopće dođe, sam proces biti poprilično dugotrajan.
Podsjetimo, šibensko Županijsko državno odvjetništvo tereti Vasiljkovića da je kao zapovjednik jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojba, odnosno zapovjednik nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojba "Alfa", postupao protivno odredbama Ženevske konvencije.
Osumnjičen je da je u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te u veljači 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.
Tereti ga se i da je kao zapovjednik jedinica za posebne namjene u srpnju 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada i zauzimanja glinske Policijske postaje, prigradskog naselja Jukinca, te sela Gornjeg i Donjeg Viduševca.
Tereti ga se zbog toga što su tijekom tog napada, protivno odredbama Ženevskih konvencija, oštećene i uništene civilne zgrade, stanovništvo je natjerano na bijeg, opljačkana im je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili među kojima i jedan strani novinar.
Index.hr/Hina