Izvještaj za Bruxelles: Upitna sloboda medija, zakoni se ne provode, a poboljšanja nema

HRVATSKE organizacije civilnog društva podnijele su izvještaj o spremnosti Republike Hrvatske
za zatvaranje pregovora o Poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava u kojem se naglašava kako je očigledan napredak, ali i dalje postoje niz problema od upitne slobode medija kao i ozbiljna sumnja u održivost i djelotvornost uspostavljenih institucionalnih mehanizama koji bi trebali osigurati poboljšanja u svakodnevnom životu hrvatskih građana u pogledu pravne sigurnosti i zaštite njihovih temeljnih prava.

> Nevladine udruge u Bruxellesu zatražile monitoring za Hrvatsku!

"Upravo u cilju poticanja većeg sudjelovanja javnosti i transparentnosti rada institucija u području reformi moramo napomenuti izrazito zabrinjavajuće stanje medijskih sloboda u RH. Naime, usprkos zatvorenim pregovorima u Poglavlju 10, još uvijek postoje veliki problemi u pogledu uređivačke autonomije i uvjeta rada koji bi jamčili slobodu izvještavanja, što predstavlja izuzetno značajan otegotni faktor za javni nadzor nad reformama i stanjem u pravosuđu te je to dodatni razlog zašto je potreban institucionalizirani monitoring reformi vezanih uz Poglavlje 23.", stoji u izvještaju kojeg potpisuju B.a.B.e., Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Centar za mirovne studije (CMS) Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP), GONG, Zelena akcija, LGBTIQ Hrvatska, Pravo na grad, Srpski demokratski forum(SDF), Transparency International Hrvatska i Zbor istraživačkih novinara Hrvatske (ZINH).

Sustav nadzora mora biti preciziran

Nevladine udruge naglašavaju da sustav daljnjeg nadzora nad reformama iz Poglavlja 23, a koji obvezuje i povezuje hrvatske i EU institucije, treba biti preciziran u Ugovoru o pristupanju RH EU. Naime, to je bitno za kontinuitet reformi i što skorije određenje datuma zaključenja pregovora te očekivanog datuma primanja RH u članstvo. To je pitanje vjerodostojnosti ne samo Hrvatske već i institucija Europske unije, smatraju nevladine organizacije.

"Izostanak nadzora nad provedbom ključnih reformi  otežao bi, pa čak i onemogućilo pokušaje da se hrvatskim građanima opravda duljina pregovaračkog procesa kao i činjenica da se većina opipljivih učinaka reformi još uvijek nije ostvarila na razini svakodnevnog života građana. Istovremeno, građanima i poreznim obveznicima zemalja članica EU teško bi bilo opravdati odluku o primanju Hrvatske u punopravno članstvo", naglašava se u izvještaju koji Vladi RH predlaže 12 točaka koje bi bilo nužno ostvariti prije zaključenja pregovora.

12 zahtjeva

Tako se traži brzo i cjelovito objavljivanje svih pregovaračkih, kao i zajedničkih stajališta u svim poglavljima, uspostavljanje učinkovitog mehanizma nadzora svih obveza koje proizlaze iz Poglavlja 23, Hitna i transparentna revizija Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, sadržajne promjene Zakona o pravu na pristup informacijama, učinkovito sprječavanje sukoba interesa, strože kažnjavanje napada na zviždače, novinare i aktiviste za ljudska prava u izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, dokazi o stvarnoj provedbi mjera zapošljavanja nacionalnih manjina u 2011. godini, hitne izmjene te usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima od posebne državne skrb, ukidanje roka za podnošenje zahtjeva za kupnju stana u državnom vlasništvu, efikasno istraživanje i procesuiranje svih ratnih zločina, hitno ukidanje Zakona o igralištima za golf kao i stavljanje izvan snage potpune zabrane javnih okupljanja na Trgu Sv. Marka u Zagrebu.