Sediment koji sadrži rijetke metale izvađen je s dubine od 6000 metara tijekom japanske probne misije, objavila je vlada. Ovim pothvatom Japan nastoji smanjiti ovisnost o Kini u opskrbi tim vrijednim mineralima. Japan tvrdi da je ovo prvi uspješan pokušaj vađenja rijetkih metala s dna mora na takvoj dubini u svijetu, piše Le Monde.
"Pojedinosti će se tek analizirati, uključujući i točnu količinu rijetkih metala koju uzorak sadrži", izjavio je glasnogovornik vlade Kei Sato. Dodao je kako je riječ o "značajnom postignuću, kako u smislu gospodarske sigurnosti, tako i sveobuhvatnog razvoja pomorstva".
Uzorak je prikupio znanstveni brod za dubokomorska bušenja Chikyu, koji je prošlog mjeseca isplovio prema udaljenom otoku Minami Torishima u Tihom oceanu. Vjeruje se da vode oko otoka sadrže bogata nalazišta vrijednih minerala.
Ovaj potez dolazi u vrijeme dok Kina, daleko najveći svjetski dobavljač rijetkih metala, pojačava pritisak na svog susjeda. Napetosti su porasle nakon što je premijerka Sanae Takaichi u studenom nagovijestila da bi Tokio mogao vojno odgovoriti na napad na Tajvan, otok koji Peking smatra svojim teritorijem i obećava ga zauzeti silom ako bude potrebno.
Peking je već blokirao izvoz robe "dvojne namjene" s potencijalnom vojnom primjenom u Japan. To je potaknulo zabrinutost u Japanu da bi Kina mogla obustaviti i opskrbu rijetkim metalima, od kojih su neki također na kineskom popisu robe dvojne namjene.
Rijetki metali, skupina od 17 elemenata koje je teško izdvojiti iz Zemljine kore, koriste se u proizvodnji širokog spektra proizvoda, od električnih vozila i tvrdih diskova do vjetroturbina i projektila.
Procjenjuje se da područje oko otoka Minami Torishima, koje se nalazi unutar japanskih gospodarskih voda, sadrži više od 16 milijuna tona rijetkih metala. Prema poslovnom listu Nikkei, to predstavlja treće najveće rezerve na svijetu.
Ta bogata nalazišta sadrže procijenjene zalihe disprozija za 730 godina, koji se koristi u jakim magnetima za pametne telefone i električne automobile, te itrija za 780 godina, koji se primjenjuje u laserima, navodi Nikkei.
Kina je i ranije koristio svoju dominantnu poziciju na tržištu rijetkih metala za ostvarivanje geopolitičkog utjecaja, primjerice tijekom trgovinskog rata s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, Kina sudjeluje s gotovo dvije trećine u svjetskoj rudarskoj proizvodnji rijetkih metala i čak 92 posto u globalnoj rafiniranoj proizvodnji.